Kako prepoznati i kako nastaje parkinsonova bolest | Kako.hr

Kako prepoznati i kako nastaje parkinsonova bolest

Kako prepoznati i kako nastaje parkinsonova bolest

Pomognite nam u dijeljenju znanja:

Članak Vam je pomogao?

Autor: Dr Oz

Parkinsonova bolest je kronična moždana bolest koju je prvi opisao Parkinson 1817. godine, pa je po njemu i dobila ime. Uzrok bolesti je nepoznat. U malom broju slučajeva može se dokazati nasljednost. Najčešće počinje između 40 i 60 godina. Kod te bolesti promijenjeni su stanoviti dijelovi sive tvari mozga, ali se promjene mogu zapaziti i na drugim dijelovima centralnog živčanog sustava.

Kako prepoznati:

Najvažniji znak bolesti je drhtanje (tremor). U početku bolesti drhtanje je povremeno, a zahvaćena je samo jedna strana (obično ruka). Kasnije se širi na obje ruke, te na usne, vilice, glavu, noge. Na rukama je drhtanje najjače, nalik je na pokrete kod brojanja novca. Drhtanje popušta u snu, a pojačava se kod uzbuđenja. Drugi važan znak bolesti jeste ukočenost (rigor). Ukočenost je jednolično raspoređena po zahvaćenim mišićima i udovima. Kod ove se bolesti smanjuju pokreti što se očituje u tome da su kretnje takvog bolesnika oskudne i polagane. Smanjuju se također i treptanje očnih kapaka i mahanje rukama kod hoda, a kod težih oblika bolesti to potpuno izostaje. Bolesnik koji boluje od Parkinsonove bolesti drži se pognuto, ruke su mu u hodu priljubljene uz struk, izraz lica ukočen poput maske, kretnje trupa i udova sapete, hod mu je usporen, koraci sitni, lako gubi ravnotežu dok hoda, a drhtanje glave, usana, ruku i nogu jako je izraženo. Govor postaje usporen i jednoličan, a kasnije sve više nerazumljiv. Pisanje je drhtavo i sitno. Kasnije u toku bolesti žvakanje i gutanje postaju otežani i usporeni, te zbog toga iz usta curi slina (usporeno je gutanje sline). Zanimljivo je da kod ove bolesti drhtanje je manje, ili čak nestaje, kada se bolesnici kreću. Tokom bolesti hod postaje sve gori, s malim sitnim koracima, teturav. Kasnije bolesnik gubi sposobnost da zakorači, pa dugo tapka na mjestu prije no što pođe.

Kako se razvija bolest:

Bolest se razvija postepeno, sve dok ne bude izražena u potpunosti. Tada su često već prisutne i duševne promjene, npr. potištenost koja je dijelom i reakcija na tešku tjelesnu bolest. U toku bolesti — naročito ako se bolest ne liječi — nema bitnih poboljšanja. U kasnijoj fazi bolesnik je nepokretan zbog ukočenosti mišića i zglobova. Bolest se teško liječi. Pojedini znaci bolesti mogu se liječenjem ublažiti. Za svakog će bolesnika liječnik naći najpogodniji lijek koji će mu ublažiti smetnje.

Kako liječiti:

Danas ima veliki broj lijekova (sintetski farmaceutski preparati) koji djeluju na pojedine znakove bolesti, naročito na drhtanje i ukočenost. U novije vrijeme vrše se i kirurški zahvati. To su operacije pojedinih dijelova mozga, beskrvnim načinom, posebnim aparatima koji omogućuju da se točno nacilja oboljeli dio. Kod ove bolesti važno je kako se postupa s bolesnikom. Treba provoditi fizikalnu terapiju (kupke, razgibavanje udova, vježbe), naročito zato da bi se suzbila ukočenost zglobova i poboljšala pokretljivost bolesnika. I kod arterioskleroze moždanih krvnih žila, te kod posljedica preboljele upale mozga, mogu se javiti slične smetnje kao i kod ove bolesti (drhtanje, ukočenost, slinjenje). Tada se, uz liječenje osnovne bolesti, liječe i znakovi Parkinsonove bolesti.