Kako prepoznati Potres mozga i kako postupiti

Kako prepoznati Potres mozga i kako postupiti

Pomognite nam u dijeljenju znanja:

Članak Vam je pomogao?

Autor: Dr Oz

Povrede živčanog sustava, tj. povrede glave i mozga, te povrede kralješnice i leđne moždine, od velikog su značenja. One su česte u ratu, ali i za vrijeme mira, naročito zbog velikog broja prometnih nesreća i nezgoda na poslu.

 

 

Povrede lubanje i kralješnice često su praćene povredom mozga i leđne moždine, što je razumljivo jer su one prvi zaštitni oklop ovim drugima. Ali je potrebno znati da povrede kosti ne idu uvijek ukorak s povredama mozga. Tako, uz teški prijelom lubanje, može nastati sasvim blaga povreda mozga, ali i obratno, najteža povreda mozga može biti i bez znakova povrede koštanog kostura. Od povreda živčanog sustava najvažnije su potres mozga, kontuzija i pritisak na mozak, a važno je nešto znati i o kasnim posljedicama povrede glave i mozga. U nekoliko riječi opisat ćemo i povredu leđne moždine.

POTRES MOZGA (Commotio cerebri)

Potres mozga je lakša povreda mozga. Kod nje postoje poremećaj svijesti i izvjestan stupanj općeg šoka.

Kako prepoznati potres mozga:

Nastaje kao posljedica udarca u glavu, a oštećenje funkcije mozga je prolazno. Ovo se stanje, odmah nakon ozljede, očituje gubitkom svijesti, bljedilom, znojenjem, a nešto kasnije mučninom, vrtoglavicom, povraćanjem i glavoboljom. Simptomi su prolazni, pa uz oporavljanje svijesti nestaju i simptomi šoka. Priroda povrede kod potresa mozga još se točno ne poznaje. U novije se vrijeme važnost pridaje povredi produžene moždine i moždanog stabla, s obzirom na ulogu tih dijelova centralnog živčanog sustava u reguliranju svijesti i ostalih vegetativnih (za život važnih) funkcija.

Amnezija:

Nesvjestica od potresa mozga obično traje nekoliko minuta, rjeđe nešto duže, tj. nekoliko sati. Nakon povratka k svijesti bolesnik se ne sjeća same povrede (amnezija), a više se puta ne sjeća ni onoga što se događalo nekoliko sati prije nego je zadobio povredu. Nakon buđenja iz nesvjestice bolesniku je ponekad pomućena svijest, on je smušen, uzbuđen, u strahu. Kasnije se ne sjeća ni toga stanja u kojem je bio neposredno nakon povratka k svijesti.

Kako postupiti:

Ozlijeđenoga treba položiti da miruje s hladnim oblozima ili ledom na glavi. Kad bolesnik dođe potpuno k svijesti, često se žali na glavobolju i vrtoglavicu, te se loše osjeća. Ti simptomi postepeno nestaju. Kod nekih, osobito živčano osjetljivih bolesnika, mogu te pojave ostati i dulje vremena nakon povrede, kao kasne posljedice povrede mozga.