Kako se oporezuju troškovi stipendija za učenike i studente te koje su mogućnosti

Kako se oporezuju troškovi stipendija za učenike i studente te koje su mogućnosti

Pomognite nam u dijeljenju znanja:

Članak Vam je pomogao?

Autor: profesor

Početak je nove školske tj. akademske godine. Podsjećamo vas na mogućnosti isplate stipendija učenicima i redovnim studentima koje ne podliježu oporezivanju prema poreznim propisima. U nastavku donosimo informacije o tome kakve su vam mogućnosti na raspolaganju i koje je uvjete potrebno zadovoljiti.

 

Stipendija je oblik financijske pomoći koja se dodjeljuje učenicima i studentima kao potpora za sve njihove potrebe koje proizlaze iz procesa njihova obrazovanja. Stipendije mogu dodjeljivati svi poduzetnici, pravne i fizičke osobe te obrtnici (i s obrtom izjednačene djelatnosti). Stipendije se mogu isplaćivati samo redovnim učenicima i studentima koji uz studij nisu zaposleni, što znači da se studentima koji rade uz studij ne može isplatiti neoporeziva stipendija.


Ugovor u slobodnoj formi, prema vlastitim potrebama

Poreznim propisima nije strogo propisana dokumentacija koja je potrebna uz isplatu stipendije, ali pozitivna poslovna praksa nalaže da bi trebalo sklopiti ugovor o dodjeli stipendije ili barem odluku kojom isplatitelj utvrđuje kome i u kojem iznosu isplaćuje stipendiju. Ugovor ili odluku isplatitelj u može kreirati u slobodnoj formi, a prema svojim potrebama.

Neoporezivo do 1.600 kuna

Redoviti učenici i studenti stipendiju mogu primati od jednog ili više isplatitelja. Zato su obvezni isplatitelju dostaviti pisanu izjavu da ne primaju stipendiju i od drugih subjekata ili ako primaju koji je to iznos. Razlog je što je ukupna mjesečna visina neoporezivog dijela stipendije ograničena na maksimalno 1.600 kn. Ako isplatitelj odluči isplatiti stipendiju veću od 1.600 kn, tada razlika iznad neoporezive stipendije predstavlja primitak koji se oporezuje na način propisan za oporezivanje drugog dohotka.

Zakon o doprinosima

Ako znamo da se na drugi dohodak obračunavaju doprinosi i porezi, logično je postaviti pitanje kako se obračunavaju i čija je to odgovornost. Zakon o doprinosima čl. 209. NN 84 i 152/08. određuje da isplatitelj stipendije koja je veća od neoporezive stipendije nije obvezan obračunati doprinose za obvezna osiguranja, što znači da na stipendije iznad neoporezivih svota obračunavamo „samo“ 25 posto poreza plus prirez. Isplata oporezive stipendije izuzeta je od obračuna doprinosa i u Pravilniku o doprinosima čl. 223. NN br. 2/09., ali uz uvjet da se prije početka isplate stipendije s primateljem stipendije zaključi ugovor u pisanom obliku ili primatelju izda rješenje (odluka) prema kojem se primatelju utvrđuje pravo na stipendiju. Također na početku svake školske odnosno akademske godine učenik ili student treba donijeti isplatitelju potvrdu škole ili fakulteta da ima status redovnog učenika ili studenta.

Isplata na žiro-račun

Kod utvrđivanja stipendije koja je veća od oporezive svote isplatitelj je dužan utvrditi je li svota izražena u bruto ili neto-iznosu. Ako je svota utvrđena u neto-iznosu, isplatitelj stipendije mora voditi računa da svota poreza i prireza povećava njegove troškove. Stipendije se, prema Pravilniku o porezu na dohodak, isplaćuju isključivo na žiro-račun primatelja.

Utjecaj stipendije na priznavanje osobnog odbitka roditelja ili uzdržavatelja?

Zakonom o porezu na dohodak određeno je da se uzdržavanim članom uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, ne prelaze svotu veću od šesterostrukog osobnog odbitka na godišnjoj razini, što dakle iznosi (1.800 x 6 = 10.800 kn). Iz toga proizlazi da učenik ili student koji je ostvario primitke veće od tog iznosa ne može biti uzdržavani član odnosno dijete, to jest njihovi roditelji ili uzdržavatelji ne mogu koristiti povećanje osobnog odbitka.