Kako su nastale knjižnice

Kako su nastale knjižnice

Pomognite nam u dijeljenju znanja:

Članak Vam je pomogao?

Autor: profesor

Prve knjižnice ili biblioteke nastale su još prije više tisuća godina. Pri iskopavanju starog grada Ura, u Mezopotamiji, znanstvenici su otkrili glineni pečat. Bio je cilindričnog oblika s napisima, a potjecao je iz 800. godine naše ere i možda je pripadao prvoj knjižnici. No kako su zapravo nastale prve knjižnice?

 

Već oko 700. godine prije naše ere narod Mezopotamije

imao je dobro uređene knjižnice po svojim hramovima i palačama. "Knjige" su u tim knjižnicama bile glinene pločice ispisane klinastim pismom. Tisuće takvih pločica, raspoređenih prema područjima znanosti, tvorile su zbirke koje su predstavljale prve prave knjižnice. Jedna od njih, tzv. Asurbanipalova knjižnica, s oko 22.000 glinenih pločica, danas se čuva u Britanskom muzeju u Londonu.

I Egipćani

su imali knjižnice koje su čuvali svećenici po hramovima. Knjige su bile napravljene u obliku svitaka od papirusa. Najčuvenija knjižnica svih vremena bila je utemeljena u Aleksandriji oko 300. godine prije nove ere i predstavljala je prvi pokušaj da se skupi cjelokupna grčka književnost. Imala je najmanje 70.000 svitaka od papirusa, zavedenih u katalog i podjeljenih prema područjima znanosti, baš kao što se to danas čini u suvremenim knjižnicama.

Rimljani

se u početku nisu mnogo zanimali za knjižnice, ali su nešto kasnije došli na zamisao da se osnuju javne knjižnice. Julije Cezar je napravio plan za sustav javnih knjižnica. Bogati građani Rima počeli su osnivati knjižnice za narod, a za sebe su počeli stvarati velike zbirke knjiga.

Prve su se rimske knjižnice nalazile većinom po trgovima i javnim kupaonicama. Tako je u 4. stoljeću bilo 28 javnih knjižnica u Rimu. Mnoge od njih uništene su u požarima, opljačkane ili su propale od vlage i ljudske nebrige kad su barbarska plemene sa sjevera porobila i opustošila Rim.

Kada se afirmiralo kršćanstvo

knjižnice su osnivane po crkvama i samostanima. Svećenici su čitali i prepisivali knjige i brinuli se o knjižnicama! Pred konac ranog srednjeg vijeka počele su se graditi goleme katedrale i u njima su osnivane knjižnice. Knjige su skupljala i sveučilišta. Tako su, na primjer, u Parizu, Heil-delbergu i Firenci tamošnja sveučilišta imala zbirke "okovanih" knjiga.

Naime, vezivali su knjige lancem za policu da ih osiguraju od krađe, jer su knjige bile vrlo skupe i dragocjene. Javne knjižnice, kakve su danas, prvi put se javljaju u Engleskoj u 19. stoljeću. Jednim propisom iz 1850. godine engleski parlament je odobrio osnivanje javnih knjižnica. Od onda ih u čitavom svijetu ima sve više.