Kako zaustaviti arterijsko krvarenje Prva pomoc kod krvarenja

Na kojim mjestima se zaustavlja krvarenje (PRVA POMOĆ – pritiskom na arteriju)

Mjesto pritiska na arteriju treba izabrati tako da bude izmedu srca i rane, tamo gdje je arterija najpristupačnija, a ispod nje se nalazi kost.

U SLUČAJU KRVARENJA NA LICU, imamo tri tipična mjesta, i to:

a) na rubu donje vilice, tri centimetra od kuta vilice — za ličnu arteriju; pritisak prstom kasnije mogu zamijeniti jastučić ili povezi

b) kod krvarenja u sljepoočnom predjelu treba pritisnuti sljepoočnu arteriju jedan prst ispred uha; pritisak prsta kasnije može zamijeniti jastučić kao i u prvom sluČaju

c) kod krvarenja iz zatiljka mora se pritisnuti zatiljna arterija dva prsta iza uha, daljnji je pritisak isti kao i kod naprijed navedenih slučajeva.

Kada i kako pritisnuti arteriju:

1. Kod jakih krvarenja na VRATU i GLAVI treba pritisnuti arteriju carotis četiri-pet centimetara iznad zgloba prsne i ključne kosti, a tri centimetra od sredine vrata, i to prema vanjskoj strani vrata.

2. Arterija se pritišće na VRATNOJ KRALJEŽNICI, a potrebno je paziti da se ne povrijede dušnik ili velike vene na vratu. Pritisak prstom ne smije se zamijeniti nikakvim jastučićem sa zavojem jer bi mogle nastupiti neugodne posljedice zbog stezanja vrata.

3. Kod krvarenja iz GORNJIH UDOVA ponekad se ramena arterija (Subclavia) mora pritisnuti, i to na prvo rebro. Pritisnuti treba u sredini ključne kosti, a glavu bolesnika nagnuti prema povrijedenoj strani i spuštenim ramenom. Na desnoj strani pritisak se vrši lijevim palcem, a na lijevoj desnim. Pritisak s jastucicem ne smije se koristit.

4. Pazušnu arteriju teško je pritisnuti prstom, pa se zato krvarenje lakše zaustavi ako se u pazuh stavi jastuk koji se steže prema ramenu. Ruku zatim treba stegnuti uz grudni koš.

5. Nadlakticna arterija pruža se izmedu mišica i kosti s unutrašnje strane nadlaktice. Pritisak prstima vrši se u sredini nadlaktice, i to prema kosti. Pritisak na mišiće ne daje željene rezultate. Ako se krvarenje ne može zaustaviti pritiskom prstiju, tada se može upotrijebiti već gore spomenuti zavoj koji treba staviti iznad same rane.

6. Kod krvarenja iz ŠAKE moraju se pritisnuti obje arterije, lakatna i palčana. Te se dvije arterije spajaju u dlanu i zato se moraju istovremeno pritisnuti. Ako se krvarenje ne zaustavlja, treba upotrijebiti Esmarhovu povesku.

7. Kod krvarenja iz DONJIH UDOVA treba pritisnuti bedrenu arteriju na rub zdjelice. To se radi tako da se prstima ruku obuhvati vanjska i unutrašnja strana bedra, a s oba se palca pritišce arterija. Dobro je ako je bedro malo zgrceno. Kod nižih krvarenja na udovima može se upotrijebiti Esmarhova poveska.

8. Kod krvarenja na POTKOLJENICI I STOPALU treba pritisnuti obje arterije, i to cjevaničnu i lisnu. Najbolje je pritisnuti u predjelu skočnog zgloba iza zglobnih izdanaka, i to na petnu kost. Ako pritisak ne uspije, treba upotrijebiti spomenutu povesku.

9. Kod neobično jakih krvarenja donjih udova, u BLIZINI PREPONE, gdje se arterija uvukla u trbušnu šupljinu, te nije moguć pritisak prstima na rub zdjelice, treba pokušati šakama pritisnuti trbušnu aortu. Ona ide lijevom stranom kičmenog stupa i zato je treba snažno pritisnuti uz kičmeni stup.

10. Kod arterijalnih krvarenja moraju se poduzeti opće mjere: izvršiti pritisak prstima na dovodnu arteriju, a u meduvremenu prirediti jastučić sa zavojem ili Esmarhovu povesku. Ako jastučić svojim pritiskom nije dao željene rezultate, treba staviti povez, ali ne dulje od trideset minuta. Zimi je potreban osobito velik oprez.

Pratite nas na društvenim mrežama

Ne budite sramežljivi, pridružite se Kako.hr zajednici, svaki dan naučite nešto novo i podijelite svoja znanja s drugima.