probavni sustav

Kako gljive mogu utjecati na probavni sustav i pomoći našoj probavi

Široka i višestoljetna upotreba gljiva, tema je o kojoj često pišemo, a spomenuli smo i da se gljivama danas pripisuje preko 100 medicinskih svojstava. Njihovi „pametni“ mehanizmi djelovanja dovode u balans sve tjelesne sustave, pa tako i probavni sustav, o kojem ćemo nešto više reći u nastavku.

 Jedna gljiva na dan – tjera doktora iz kuće van!

Poznatu uzrečicu o jabukama možemo primjeniti i na gljive, jer kako iz članka u članak otkrivamo, one su zaista neiscrpan izvor zdravlja.

Gljive i probavni sustav

Ne zvuči baš obećavajuće u istoj rečenici. Mnogi će se požaliti da gljive teško „padaju“ na želudac, da su teško probavljive i da bi ih se baš zato trebalo izbjegavati u slučaju probavnih tegoba. I mnogi će biti djelomično u pravu. Gljive jesu teško probavljive, i to zbog hitina koji izgrađuje njihove stanične stijenke. U današnje vrijeme, kada se puno prostora daje sirovoj hrani, naišla sam na ljude koji su se pohvalili da jedu salatu i od sirovih gljiva i kako je takva salata puno zdravija. Upravo je to velika neistina. Hitin je neprobavljiv, a zbog njega su nam i brojni korisni spojevi u gljivama nedostupni.

Sirove gljive niti su zdrave, niti ukusne

No, on je i termolabilan, što znači da se kuhanjem raspada i na taj način „oslobađa“ korisne spojeve koje gljive kriju. Tako da sirove gljive niti su zdrave, niti ukusne. Kako hitin izgrađuje i ljušture kukaca i rakova, možete zamisliti kakav bi osjećaj u želucu imali da pojedete oklop rakova. U najmanju ruku – ne lagani. Stoga, prvi korak kod konzumacije gljiva jest dobra termička obrada. Bilo da se radi o „običnim“ šampinjonima ili pak najpoznatijoj ljekovitoj gljivi Ganodermi lucidum. Bilo da je riječ o ukusnoj juhi od vrganja ili pak zdravom čaju od mješavine ljekovitih gljiva.

Gljive bi, iz mnogo razloga, trebalo uvrstiti u prehranu. One su bogat izvor proteina, vitamina i minerala, a sadrže malo masti i niskokalorične su. U prosjeku, suhe gljive sadrže oko 22% proteina (većinu esencijalnih aminokiselina), oko 5% masti (esencijalne masne kiseline koje ljudsko tijelo ne sintetizira), oko 63% ugljikohidrata, uključujući vlakna, te oko 10% minerala i vitamina. Gljive sadrže više minerala od bilo kojih poljoprivrednih kultura, jer imaju bolju sposobnost apsorpcije minerala iz okoliša u kojem rastu. Stoga u njima možemo pronaći gotovo sve minerale koji se nalaze u njihovom ekosustavu, a najznačajnije su količine kalija, kalcija i željeza. Također, gljive su se pokazale kao odličan izvor vitamina, posebice tiamina (B1), riboflavina (B2), niacina, biotina i askorbinske kiseline (vitamin C). One sintetiziraju i vitamin D, što je inače odlika životinjskih organizama, a istraživanja su pokazala da sušenjem ubranih gljiva na suncu znatno povečavamo razinu tog vitamina u njima. Upravo ta činjenica ih čini nezaobilaznim jelom na stolu vegetarijanaca.

>>> Kakav utjecaj imaju gljive na ljudsko zdravlje – imunitet <<<

Najveći udio suhih gljiva čine dijetalna vlakna, a ona imaju veliki utjecaj na ljudsko zdravlje, prije svega na probavni sustav. Dijelimo ih na topiva i netopiva u vodi. Topiva pomažu u smanjenju razine kolesterola i šećera u krvi, te pomažu u liječenju i sprječavanju pretilosti, dok netopiva reguliraju stolicu. Nadalje, istraživanja su pokazala da gljive imaju probiotički učinak na našu crijevnu floru – konzumacijom gljiva možemo povećati razinu laktobacila i bifidobakterija koje su nužne za dobar rad probave.

Neke gljive, poput Ganoderme ludicum, Phellinus igniarius i Fomitopsis pinicola se u tradicionalnoj kineskoj medicini od davnina koriste za liječenje probavnih smetnji, a novija istraživanja su potvrdila njihov pozitivan učinak na probavni sustav. Uz gljive Fomes fomentarius i Auricularia auricula-judae one se koriste i u liječenju hemeroida. Čak je i gljiva Pleurotus ostreatus, odn. svima poznata bukovača, korisna za regulaciju stolice. Hericium erinaceus ili lavlja gljiva, inače najpoznatija po svojem učinku na živčani sustav, koristi se pak kod Chronove bolesti i ulceroznih kolitisa, a ima i inhibitorsko djelovanje na neugodnu bakteriju Helicobacter plyori. Također, pomaže kod gastritisa, ali i želučanih čireva i čireva na dvanaesniku. Više gljive, u koje spadaju ljekovite gljive, pokazale sučak  i antitumorsko djelovanje na tumore želuca i debelog crijeva.

Zbog svojih nutritivnih, ali i farmakoloških djelovanja, gljive bi trebalo uvrstiti u svakodnevnu prehranu. Zbog svog adaptogenog djelovanja, dovode probavni sustav u ravnotežu, djelujući pozitivno na crijevnu floru, regulirajući stolicu, djelujući protuupalno. Dijetalnim vlaknima sprječavaju pretilost, povišeni kolesterol i povišeni šećer u krvi, što izravno utječe na zdravlje čitavog organizma. Osim što pomažu kod „običnog“ gastritisa one izravno djeluju i na tumorske stanice želuca i debelog crijeva, jednog od najčešćih tumorskih oboljenja u našoj zemlji, što ih svakako svrstava u „lijekove širokog spektra“. Upravo taj široki spektar njihovog djelovanja na jedan od najvažnijih sustava u ljudskom organizmu – probavni sustav – opravdava uzrečicu s početka ovog članka. Jedna gljiva na dan, tjera doktora iz kuće van. Ali naravno, dobro termički obrađena!

Autor: Jelena Pravica, mag.ing.silv.

Izvor: www.nuta-ljekovite-gljive.hr

nemorosa.anemona

Pratite nas na društvenim mrežama

Ne budite sramežljivi, pridružite se Kako.hr zajednici, svaki dan naučite nešto novo i podijelite svoja znanja s drugima.