Glavni oblici upalnih bolesti crijeva i kako ih prepoznati

Autor: PepperOut

Glavni oblici upalnih bolesti crijeva i kako ih prepoznati

Upalna bolest crijeva zapravo je grupa sličnih bolesti karakteriziranih autoimunim upalnim procesima u probavnom traktu, kroničnog karaktera, najčešće u tankom i debelom crijevu.

Članak

Glavni oblici upalnih bolesti crijeva su:

- Crohnova bolest

- Ulcerozni kolitis

Crohnova bolest i Ulcerozni kolitis povezani su raznima ekstra-intestinalnim komplikacijama kao što su artritis, psorijaza, iritis, uveitis, problemi s jetrom, itd. Mnoge od ovih komplikacija su rezultat agresivnih lijekova koji se koriste u liječenju osnovne bolesti, prvenstveno kortikosteroida i imunosupresiva.

Upalne bolesti crijeva su kronične autoimune bolesti. Liječenje zapravo podrazumijeva isključivo kontrolu simptoma budući da je potpuno izliječenje još uvijek izvan dosega današnje medicine. Intenzivna istraživanja u ovom polju daju nadu u bolje razumijevanje i liječenje bolesti, ali u ovom trenutku jedini način kontrole bolesti uključuje korištenje protuupalnih i imunosupresivnih medikamenata.

Teži slučajevi također zahtijevaju kirurške intervencije, a u slučaju ulceroznog kolitisa kirurško odstranjenje debelog crijeva znači i izliječenje bolesti budući da bolest ne može "migrirati" u ostale dijelove probavnog trakta.

Cilj terapije kronične upalne bolesti crijeva je indukcija remisije, sprječavanje relapsa, poboljšanje nutricijskog manjka, sanacija krvne slike (zbog česte anemije uzrokovane obilnim krvarenjem), te osiguranje normalnog rasta i razvoja u slučaju pojave bolesti u ranoj dobi.

Rak debelog crijeva

Rak debelog crijeva jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti među stanovništvom razvijenog svijeta i ujedno jedan od glavnih uzroka smrti sa zabrinjavajućim trendom porasta učestalosti. Podjednako se javlja u osoba oba spola, a većina oboljelih starija je od 65 godina.

Rak debelog crijeva nastaje u donjem dijelu probavnog sustava, a može se javiti u dijelu debelog crijeva koji se nalazi uz tanko crijevo (cekum), u glavnom dijelu debelog crijeva (kolon) ili u donjem dijelu debelog crijeva koji vodi do analnog otvora (rektum).

Dosadašnja saznanja ukazuju da u nastanku bolesti, pored genetske predispozicije važnu ulogu imaju čimbenici okoliša, odnosno životni stil i prehrambene navike pojedinca. Tako su visok sadržaj masnoća u hrani uz malo prehrambenih vlakana, niski sadržaj selena, heterociklički amini te produkti nastali djelovanjem enzima nekih crijevnih bakterija, prepoznati kao vjerojatni ili mogući rizični čimbenici u razvoju bolesti.

Bolest započinje postupno i u većini slučajeva klinički se manifestira znakovima poremećaja crijevne funkcije (zatvor, proljev), nalazom krvi i/ili sluzi u stolici te općom slabosti, gubitkom tjelesne težine i anemijom. Napredovanjem bolesti, osim zahvaćenosti crijevne stijenke, bolest se širi u regionalne limfne čvorove, jetru, pluća i kosti, a kasnije i u udaljena područja kao primjerice središnji živčani sustav, te se u kliničkoj slici raka debelog crijeva pojavljuju i simptomi bolesti koji su odraz zahvaćenosti drugih organa.

Napomena

Prognoza bolesti uvelike ovisi o njezinoj proširenosti u trenutku dijagnosticiranja te o pravovremeno započetoj terapiji.