brezova guba

Kako brezova guba (Piptoporus betulinus) čuva naša pluća

Brezova guba je parazit rana, što znači da ulazi u stablo kroz oštećenja na njemu. Iz tog razloga, grane breza deblje od 5 cm se ne obrezuju. Ova gljiva uzrokuje takozvanu smeđu trulež (razgrađuje celulozu koja je bijele boje, pa drvo postaje smeđe) te zbog toga stablo gubi elasticitet te gubi svoja mehanička svojstva.

Brezova guba je čuvarica naših pluća

Brezova guba je čudo prirode i plodišta ove gljive su karakterističnog izgleda, te ih je nemoguće zamijeniti s drugim gljivama na istom domaćinu (brezi). Ona su široka 10 do 25 cm, u početku bubrežastog, a kasnije lepezastog oblika. Najčešće su nepravilno spljoštena, vijugavog i zaobljenog ruba. Gornja površina je glatka i suha, svijetlo smeđe boje, a unutrašnjost  je bijele boje, ima „gljivast“ miris i pomalo gorak okus.

U trenutku kad se na deblu pojave plodna tijela brezove gube, postoji velika opasnost od loma, te se takva stabla u urbanim sredinama odmah uklanjaju. Plodišta se počinju pojavljivati od vrha stabla, krajem ljeta i u jesen. Jednogodišnja su i skupljaju se do zime. Gljiva će nastaviti svoj život unutar debla i nekoliko godina nakon što drvo odumre, pa često njena plodišta možemo naći i na srušenim brezama.

Plodišta brezove gube privlače velik broj kukaca, koji se njima hrane i na njima razmnožavaju, ali i ostale životinje će često posegnuti za njom u potrazi za hranom. Nekada su je i ljudi koristili za prehranu, pogotovo mlada plodišta koja su mekša i ukusnija od starih. Primjena ove gljive u prošlosti je bila raznovrsna. Upotrebljavala se za oštrenje britvi, kao kresivo za vatru, a rezana na tanke ploške upotrebljavala se kao podloga u entomološlim zbirkama.

U narodnoj medicini, ova gljiva ima zaista dugu povijest. O tome nam govore brojni etnološki zapisi, a najstariji dokaz o takvoj upotrebi nalazimo kod mumije stare preko 5000 godina. Ledeni čovjek Ötzi, kako je mumija nazvana, pronađen je 1991. godine u Tirolu, a uz sebe je imao dva komadića plodišta brezove gube, nanizana na kožnu vrpcu. Znanstvenici su se usuglasili da su to bile ljekovite doze, jer je Ötzi bio zaražen parazitom Trichuris trichiura, kojeg upravo polipirenova kiselina iz brezove gube ubija. Doziranom primjenom te gljive, on je ublažavo tegobe izazvane parazitom.

Poznato je i da se diljem Europe, kuhajući njena plodišta, pravio čaj za jačanje imuniteta, s jakim antibakterijskim i protuupalnim svojstvima. Također, korištena je kao antiparazitičko i antimikrobno svojstvo, a u tretiranju rana kao zastavljač krvarenju. Njezinim parenjem dobivao se „ugljen“ koji se koristio kao dezinficijent i antiseptik, a također je korištena i u lječenju probavnih smetnji, ali i tumorskih oboljenja. Duga tradicija korištenja brezove gube u narodnoj medicini, potaknula je znanstvenike na detaljnije istraživanje njenih ljekovitih svojstava. Istraživanja su potvrdila da ova brezova guba ima imunostimlirajuća, protuupalna, antitumorska, antifungalna, antiparazitička, antivirusna i antibakterijska svojstva.

Ljekovite tvari u brezovoj gubi su polisaharidi, među kojima su i beta-glukani, snažni modulatori imunološkog sustava, zatim triterpeni, antibiotici, vitamini i minerali, polipirenska i betulinska kiselina i mnogi drugi. Piptamin, antibiotik izoliran iz ove gljive, pokazao je antimikrobno djelovanje protiv brojnih gram pozitivnih bakterija i gljivica, među kojima su najotpornije Staphylococcus aureus (zlatni stafilokok „bolnička“ bakterija), Enterococus faecalis, Bacilus subtilis, Escherichia coli i Candida albicans. Nukleinske kiseline brezove gube pak potiču proizvodnju interferona koji povećava otpornost prema virusnoj infekciji, a pokazale su djelovanje protiv virusa gripe, žute groznice, HIV-a, krpeljnog meningoencefalitisa i ostalih opasnih virusa. Brezova guba jedan je od najjačih saveznika u borbi protiv navedenih bolesti.

Brezova guba se danas najviše koristi u liječenju bolesti dišnog sustava. Od „obične“ prehlade, upale grla i sinusa, pa do astmi i bronhitisa, ali i teških upala pluća i tumorskih oboljenja. Brojne su studije otkrile začuđujući inhibitorski učinak ove gljive na umnažanje tumorskih stanica i njihovu održivost, pa se ona sve češće koristi u liječenju raka pluća, ali i njegovoj prevenciji. Naime, ova gljiva odlično „čisti“ pluća zagađena katranom i nikotinom, pa se preporuča bivšim pušačima. Također, pravovremenim korištenjem ove gljive, spriječava se pojava alergija dišnog sustava, od kojih pati sve više ljudi.

Od plodišta brezove gube mogu se raditi alkoholni macerati i vodeni ekstrakti, a doze se određuju prema stanju organizma, odn. težini bolesti. Tijekom zimskih mjeseci je pametno dodati komadiće plodišta u čaj koji svakodnevno pijemo. Na taj način jačamo organizam i pomažemo mu u borbi protiv raznih infekata kojima smo izloženi tijekom zimskih mjeseci. Također, brezovoj gubi je poželjno dodati i druge ljekovite gljive, naročito gljivu puranov rep. Naime, brojna istraživanja upućuju na bolje djelovanje ljekovitih gljiva kada ih se međusobno više kombinira. Brezova guba tu je pri vrhu.

Kao što ste mogli vidjeti iz navedenih primjera, brezova guba je gljiva sa zaista velikom mogućnošću korištenja. Od paleolitičkih Europljana pa sve do danas, ova gljiva je poznata, ali i priznata zbog svojih ljekovitih svojstava, te se nalazi  u sve više smoćnica. Iako ju, zbog narušavanja stabilnosti stabla ne želimo vidjeti u vlastitom dvorištu, ona je punopravni stanovnik šuma. A zbog svojih posebnih, gotovo čarobnih svojstava koje ste sada otkrili, sigurna sam da će Vam brezova guba izmamiti osmijeh na lice kada ju ugledate, šećući šumom, na vrhu breze.

AUTOR: Jelena Pravica, mag.ing.silv.

IZVOR: www.nuta-ljekovite-gljive.hr

KATEGORIJA: Priroda i okoliš

Pratite nas na društvenim mrežama

Ne budite sramežljivi, pridružite se Kako.hr zajednici, svaki dan naučite nešto novo i podijelite svoja znanja s drugima.