Kako se trujemo u vlastitoj kući materijalima koje sami unosimo

Čovjeku prijeti mnogo više opasnosti od zagađivanja u kući nego od zagađivanja iz okoliša. Ispitivanja u Austriji i Švicarskoj dokazuju da čovjek u svoje obitavalište sam unosi tvari i materijale koje godinama zrače opasne i škodljive tvari. Na listama optuženih materijala su iverice, šperploče, drvo obrađivano formaldehidom, razna zaštitna sredstva, neki tapisoni i tepisi, lazure i lakovi.

TEPISI I TAPISONI

Tepisi i tapisoni samo po sebi nisu škodljivi. Štetni su kemijski materijali s kojima su impregnirani dijelovi poleđina tepiha i tepisona. Ta ljepila mogu biti uzrok bolesti i smetnji dišnih organa. Uglavnom je to kemijski spoj metilamin, vrlo neugodnog mirisa. Sjetite se samo karakterističnog mirisa metilamina kad ulazite u prodavaonicu tepiha i tapisona. Naročito treba obratiti pažnju na jeftine tepihe i tapisone na akcijskim prodajama.

U tepisima i tapisonima opasnost predstavlja i grinja pod nazivom Dermatophagoides. Ta grinja živi u porama tepiha, a hrani se dlakom kućnih ljubimaca, otpacima peruti. Naročito je opasna za djecu koja sjede na podu. Borba protiv te napasti je redovito usisavanje tepiha i održavanje čistoće u stanu.

BOJE I LAKOVI

Nekvalitetan lak za parket, lazure i boje kojima bojimo namještaj predstavlja opasnost po čovjeka a naročito je opasna boja za radijatore ako nije provjerena prilikom kupnje. Te boje odnosno njihova isparavanja, uzrokuju pečenje u grlu, glavobolju i suzenje očiju. Današnja moderna tehnologija napredovala je i odmakla, pa su takve pojave rjeđe. Ipak se treba paziti kod lakiranja i bojenja, jer isparavanja mogu trajati i danima nakon sušenja namaza.. Kod kupnje otapala, boja i namaza treba paziti i kupovati one koji su ekološki neškodljive. Ipak, niti jedna sintetska boja nije potpuno bezopasna.

RADIOAKTIVNA ZRAČENJA

Čovjek je neprekidno izložen radioaktivnim zračenjem u prirodi i u kući. Mnoga od tih radioaktivnih zračenja potpuno su bezopasna, neka su manje a neka više opasna. Zidovi koji nas okružuju zrače malim količinama radioaktivnih elemenata i to ne možemo spriječiti. Raspadanjem tih elemenata nastaje plin RADON koji se isparava u zraku i tada emitira ALFA čestice.

IVERICE I ŠPERPLOČE

Iverice i šperploče štetne su zbog ljepila i aditiva s kojima su izrađene i ljepljene. Najčešći je tu FORMALDEHID (HCHO). To je plin oštrog mirisa koji iritira oči i grlo te izaziva kašalj kao i neke alergije. Glavni zagađivač formaldehidom su ispušni plinovi automobila koji se iz ulice zavlače u naše prostorije.

AZBEST

Najopasniji građevinski materijal koji sadrži azbest su ploče od betona, razne pregrade, u nas poznate pod nazivom SALONIT. Azbest kao materijal još je osamdesetih godina zabranjen u Evropi i svijetu, međutim još se nalazi u prodaji u obliku krovnih ploča, raznih kanalizacijskih cijevi i drugo. Za primjer: Zagreb još danas ima 35 % vodovodnih cijevi koje su napravljene od azbestnih materijala. O produžecima za dimnjake da i ne govorim.

SREDSTVA ZA ZAŠTITU, ČIŠĆENJE I INSEKTICIDI

Na mnogim sredstvima vidjeli smo natpis «NE PRSKATI U OČI» ili «OPASNO ZA DOMAĆE ŽIVOTINJE». To su sredstva koja se uz neoprezno rukovanje mogu naći u dodiru sa kožom, dišnim organima, očima. Naročito su opasna sredstva za zaštitu kožnih predmeta, insekticidi i sredstva za čišćenje u domaćinstvu.

Znamo da je u rashladnim uređajima odavno zabranjen plin FREON koji ispuštanjem u atmosferu u velikim količinama stvara EFEKT STAKLENIKA, tj uništava zemljin zaštitni sloj koji nas štiti od opasnih UV sunčevih zraka. Također lakovi za kosu, imaju isti učinak. U tu skupinu ubrajamo i sprejeve za uništavanje kućnih napasnika (muha, mrava, komaraca). Iako je prividno da je prostorija čista poslije uporabe, još se danima zadržava opasna koncentracia plina u prostoriji.

OTVORENI KAMINI I DIM CIGARETE

Ugođaj koji stvara otvoreni kamin svakako je nezaboravan. Međutim, moramo, imati u vidu da loš dimnjak kamina ili nepravilno provjetravanje prostorije zadržava dio opasnih tvari koje ostaju u prostoru. To nebi bilo toliko opasno da se kamin loži drvom bez kore, a ne kojekakvim industriskim «samozapaljivim» materijalima koje su samo prividno imitacija drva.

U tim materijalima i gorivu, sadržani su materijali koji služe kao veziva, Kod sagorijevanja u dimnjak ali i prostoriju ulaze otrovni plinovi kao ugljični monoksid, dušikov oksid, formaldehid, a pogotovo je opasan i kancerogeni BENZOPIREN.

Jedan naoko svakodnevni zagađivač, pogotovo zimi kad su prostori zatvoreni svakako je dim iz cigareta. Naročito je opasno zadržavanje nepušača u takovim prostorima. Najčešće žrtve takovih prostorija u kojima se puši su djeca čiji organizam je manje otporan na duhanski dim.

Pratite nas na društvenim mrežama

Ne budite sramežljivi, pridružite se Kako.hr zajednici, svaki dan naučite nešto novo i podijelite svoja znanja s drugima.