Kako se mijenjaju godišnja doba

Ljudi su od najstarijih vremena razmišljali o promjeni godišnjih doba. Zbog čega je ljeti toplo, a zimi hladno? Zašto dani u proljeće postaju duži? Zašto su zimi noći duže?

Svi znamo da se Zemlja okreće oko Sunca, a istodobno i oko svoje osi. Da Zemljina os (zamišljena crta što prolazi kroz Sjeverni i Južni pol) stoji pod pravim kutem prema Zemljinoj putanji oko Sunca, mi ne bismo imali različita godišnja doba, i svi bi dani u godini bili iste duljine.

Ali, Zemljina os je malo ukošena, i to zbog toga što na Zemlju djeluju različite sile. Jedna je privlačna snaga Sunca, druga privlačna snaga Mjeseca, a treća obrtanje same Zemlje. Zbog djelovanja tih sila, Zemlja se okreće oko Sunca u nagnutu položaju. Zemlja je cijele godine u tom položaju, tako da Zemljina os uvijek leži u istom pravcu — u pravcu zvijezde Sjevernjače.

To znači da je Sjeverni pol jedan dio godine okrenut prema Suncu, a drugi dio godine suprotno od Sunca. Zbog ovog nagiba, Sunčeve zrake izravno padaju na Zemlju, ponekad sjeverno od polutnika, katkad na sam polutnik, a katkad južno od polutnika. O tome kako Sunčeve zrake padaju na Zemlju ovise različita godišnja doba u raznim dijelovima svijeta.

Kad je sjeverna polutka okrenuta Suncu, u zemljama sjeverno od polutnika je ljeto, a u zemljama južno od polutnika zima. Kad Sunčeve zrake uspravno padaju na južnu polutku, onda je tamo ljeto, a na sjevernoj polutki zima. Najdulji i najkraći dan u godini zovu se "dugodnevica" i "kratkodnevica".

Pratite nas na društvenim mrežama

Ne budite sramežljivi, pridružite se Kako.hr zajednici, svaki dan naučite nešto novo i podijelite svoja znanja s drugima.