Admin<p>
Prije svega, negdje će u tekstu bit napisan "osobni indetifikacijski broj", a negdje "OIB", to je zato da tekst ostane što razumljiviji i jednostavniji za čitanje i praćenje, budući da se dijelovi teksta prenose izravno iz zakona o Osobnom identifikacijskom broju.<br />
Isto vrijedi i za "jedinstveni matični broj građana" i JMBG, zatim za "matični broj pravne osobe" ili "MB" (iako se u tekstu može pojaviti i "matični broj subjekta" ili "MBS".</p>
<p>
<br />
<strong>1. Primjena osobnog indetifikacijskog broja – OIB-a</strong></p>
<p>
Od 1. siječnja 2009. godine u Republici Hrvatskoj počeo se primjenjivati Zakon o osobnom identifikacijskom broju. Prema odredbama navedenog Zakona osobni identifikacijski broj uvodi se kao stalna identifikacijska oznaka svake osobe koju će koristiti sva tijela javne vlasti u svakodnevnom radu, kod razmjene podataka i kod upisa osoba u službene evidencije. Uvođenjem stalne i obvezne oznake osoba, odnosno uvođenjem osobnoga identifikacijskog broja stvara se pravni sustav koji se temelji na jednoznačnom upisu osoba što je preduvjet informatizacije državne uprave u cijelosti. Samo informatizirana državna uprava omogućit će pravovremenu razmjenu informacija potrebnu za pravodobnu i dosljednu provedbu upravnih, poreznih i kaznenih postupaka, uz istovremeno olakšavanje i ubrzavanje postupaka koje građani vode pred tijelima javne vlasti radi ostvarivanja raznih prava.</p>
<p>
Zakonom se predviđa prijelazno razdoblje uvođenja OIB-a od dvije godine, čijim završetkom započinje puna primjena osobnoga identifikacijskog broja (dakle, od 1. siječnja 2011.). Tijekom 2009. godine OIB se odredio i dodijelio svim osobama te je započeo upis određenih i dodijeljenih osobnih identifikacijskih brojeva u službene evidencije. Od 1. siječnja 2010. godine, uz nastavak upisa OIB-a u preostale službene evidencije, započela je i primjena osobnoga identifikacijskog broja na poreznim prijavama i u platnom prometu.</p>
<p>
<strong>2. JMBG i OIB – Kako ih razlikovati?</strong></p>
<p>
Jedinstveni matični broj građana sastoji se od trinaest znamenki, koje su se konstruirale na način da predstavljaju osobne podatke osobe kojoj se taj broj određuje i dodjeljuje (dan, mjesec i godina rođenja, spol i ostalo). Prema načinu određivanja niza znamenki koje čine OIB, koji čine niz slučajno odabranih brojeva, osobni identifikacijski broj za razliku od jedinstvenoga matičnog broja građana štiti privatnost osobe, jer se niz brojeva ne može dovesti u vezu s osobom kojoj je dodijeljen.</p>
<p>
Osobni identifikacijski broj pak, sastoji se od jedanaest znamenki od čega se prvih deset znamenki određuje slučajnim odabirom niza brojeva koji na taj način ne pokazuju izravnu vezu s osobom kojoj se taj broj određuje. Jedanaesta znamenka predstavlja kontrolni broj.</p>
<p>
<strong>3. JMBG – Što sada s njim?</strong></p>
<p>
Uvođenje OIB-a bio je postepeni proces u kojem su se u prvoj fazi, osobama određivali i dodijelivali osobni identifikacijski brojevi, a nakon toga su se, u drugoj fazi, osobni identifikacijski brojevi upisivali u sve službene evidencije. Radi postepeno uvođenja OIB-a, tijekom 2009.i 2010. godine na svim prijavama i u platnom prometu koristili su se jedinstveni matični brojevi građana i dodijeljeni im OIB-ovi, a od 1. siječnja 2011. godine na poreznim prijavama i u platnom prometu koristi se samo OIB. Prema opisanom načinu korištenja osobnoga identifikacijskog broja, kao stalne oznake osoba pred svim tijelima javne vlasti, jedinstveni matični broj građana (JMBG) izgubio je svoju dosadašnju svrhu pa je njihova dodjela i postala suvišna.</p>
<p>
<strong>4. Što s djecom koja su rođena nakon 1. siječnja 2009. godine?</strong></p>
<p>
Novim osobama, u smislu zakonskih odredaba o osobnom identifikacijskom broju, smatraju se hrvatski državljani rođeni nakon 1. siječnja 2009. godine.</p>
<p>
<strong>5. Što je s osobama koje su stekle državljanstvo, pravnim osobama, obrtima i ostalima?</strong></p>
<p>
Osobe koje stekle hrvatsko državljanstvo nakon 1. siječnja 2009., pravne osobe sa sjedištem na području Republike Hrvatske osnovane nakon 1. siječnja 2009, te strane osobe kod kojih je povod za praćenje nastao nakon 1. siječnja 2009.godine (upis u službene evidencije i/ili stjecanje statusa poreznog obveznika), također su dobila svoj OIB,pa (kao i u 3 točki) se primjerice, matični broj subjekta (matični broj pravne osobe, MB ili MBS) prestao upotrebljavati i postao suvišan od 01.siječnja 2011.godine, te se samo koristi OIB.</p>
<p>
Obrt je djelatnost koju obavlja fizička osoba građanin. S obzirom da obrt nema pravnu<br />
osobnost, za djelatnost obrta neće se određivati poseban OIB. Obrtnici u obavljanju obrtničke djelatnosti koriste OIB koji im je dodijeljen kao hrvatskim državljanima.</p>
<p>
<strong>6. A što ako me svejedno pitaju za JMBG ili matični broj pravne osobe?</strong></p>
<p>
Moguće je da kod ispunjavanja različitih obrazaca, još uvijek, dođe do potrebe za JMBG-om ili matičnim brojem pravne osobe, pa nije loše ako imate taj podatak negdje zapisan. Naravno negdje gdje nije nikom dostupan, osim Vama, radi sprečavanja mogućnosti zlouporabe podataka, a ako ste zaposlenik kod pravne osobe (u tvrtki) i zatreba Vam matični broj pravne osobe(MB ili MBS), vlasnici tvrtki, direktori, računovodstvo tvrtke ili djelatnici koji duže rade, vjerovatno znaju taj podatak.</p>
Kako razlikovati jedinstveni matični broj građana (JMBG) i osobni identifikacijski broj (OIB)
Potaknut mnogim upitima i razgovorima,u zadnje vrijeme, o sličnostima i razlikama između osobnog indetifikacijskog broja (nadalje se u tekstu može pojaviti i službena kratica "OIB") i jedinstvenog matičnog broja građana (JMBG-a), odlučio sam napraviti malu seriju članaka koja će nam moći dodatno pojasniti malu zbrku koju nam donosi novina zvana "OIB". Umjesto da seriju započnemo s člankom "Što OIB uopće jest?" (takav članak možete očekivati u nastavku:), prvo bih htio razjasniti razlike između JMBG-a i OIB-a.
