kako_i_sto_je_programiranje_programiranje_opcenito
    Karijera/Edukacija

    Programiranje u 2025.: Vještina, umjetnost i moć umjetne inteligencije

    Ana Janušić
    4 mjeseca
    6.414 pogleda
    3 min čitanja

    Programiranje je proces pisanja detaljnih uputa računalu o tome što i kako treba izvršiti, koristeći specifičnu sintaksu programskog jezika. Danas je to više od logike – to je kreativna disciplina koja spaja inženjering, dizajn, matematiku i sve više umjetnu inteligenciju.

    1. Što je programiranje?

    Programiranje je temelj digitalnog svijeta. Osoba koja stvara program zove se programer (ili softverski inženjer).

    Stvaranje softvera obuhvaća različite elemente:

    • Znanost i inženjering: Osiguravanje da je kod robustan, skalabilan i učinkovit.
    • Matematika i logika: Temelj algoritamskog razmišljanja i rješavanja problema.
    • Dizajn i umjetnost: Kreiranje intuitivnog korisničkog sučelja (UI) i korisničkog iskustva (UX).

    2. Od programskog jezika do strojnog koda

    Programi se pišu u programskom jeziku, pri čemu se koristi određena sintaksa i pravila. Ti se programi potom prevode u strojni jezik (binarni kod), specifičan za arhitekturu centralne procesorske jedinice (CPU) računala.

    Vrsta prevođenja Opis
    Kompajliranje (Prevođenje) Program prevodilac (kompajler) prevodi cijeli izvorni kod odjednom u strojni jezik prije izvršenja. (Npr. C, C++, C#).
    Interpretiranje Naredbe se izvršavaju unutar posebnog programa (interpretatora) red po red, bez potpunog prethodnog prevođenja. (Npr. Python, JavaScript).
    P-kod / JIT (Just-In-Time) Moderni jezici (kao Java ili Python) često se prevode u međukod (bytecode) koji se potom JIT kompajliranjem u hodu prevodi u strojni jezik.

    Klasifikacija jezika

    • Niži programski jezici: Primjer su Assembler ili strojni kod, gdje se izravno pozivaju instrukcije CPU-a (npr. INC, MOV).
    • Viši programski jezici: Npr. C, Python, Java, JavaScript. Moraju se prevesti ili interpretirati, ali su znatno lakši za pisanje i razumijevanje ljudima.

    3. Dominantni jezici i paradigme u 2025.

    Objektno-orijentirano programiranje (OOP) i dalje je temelj, ali funkcionalno programiranje dobiva na važnosti.

    Objektno-orijentirani jezici (OOP)

    OOP jezici su najrašireniji, a temelje se na konceptima kao što su:

    • Objekt: Temeljna jedinica koja objedinjuje podatke i funkcije.
    • Enkapsulacija: Skrivanje unutarnjih detalja objekta.
    • Nasljeđivanje: Sposobnost klase da preuzme svojstva i metode druge klase.
    • Polimorfizam: Sposobnost objekta da poprimi više oblika.

    Trenutno najvažniji jezici

    Jezik Primarna primjena Ažurirani status (2025.)
    Python Umjetna inteligencija, Strojno učenje, Podatkovna znanost, Backend web Apsolutni lider u AI i analitici; iznimno popularan zbog jednostavnosti.
    JavaScript / TypeScript Frontend, Backend (Node.js), Mobilne aplikacije Neizostavan za web razvoj; TypeScript (nadogradnja JS-a s tipovima) je industrijski standard.
    Java / Kotlin Enterprise aplikacije, Android razvoj Java je i dalje snažna, ali Kotlin (moderna alternativa) dominira u Android ekosustavu.
    Rust Sustavsko programiranje, Visoke performanse, Sigurnost Brzo raste kao izbor za kritične sisteme zbog fokusa na sigurnost memorije.

    4. Metodologije razvoja softvera (Software Engineering)

    Danas su tradicionalni modeli razvoja poput Vodopadnog modela rijetki za kompleksne projekte. Dominiraju Agilne metodologije.

    • Agilne (Agile) Metodologije: Naglasak je na brzoj iteraciji, fleksibilnosti, suradnji s klijentom i stalnoj prilagodbi promjenama. Najpoznatiji okviri su Scrum i Kanban.
    • DevOps: Kombinira razvoj softvera (Dev) i IT operacije (Ops), s ciljem skraćivanja razvojnog ciklusa i osiguravanja kontinuirane isporuke (CI/CD).

    5. Nove tehnologije i utjecaj AI

    Od 2025. godine, umjetna inteligencija ima direktan utjecaj na programiranje.

    • Alati za kodiranje uz pomoć AI: Alati poput GitHub Copilot i CodeWhisperer koriste AI za automatsko generiranje fragmenata koda, čime se drastično povećava produktivnost programera.
    • Low-Code/No-Code Platforme: Platforme koje omogućuju brzu izradu aplikacija uz minimalno ili nimalo ručnog kodiranja. Iako ne zamjenjuju programere, ubrzavaju razvoj jednostavnih poslovnih rješenja.
    • Cloud Native: Razvoj softvera primarno za cloud okruženja (AWS, Azure, Google Cloud) koristeći mikroservise i kontejnere (Docker, Kubernetes) je standard, osiguravajući visoku skalabilnost.

    Programiranje u 2025. godini zahtijeva ne samo poznavanje sintakse, već i sposobnost rada s AI alatima te razumijevanje složenih, distribuiranih (cloud) sustava.

    Ana Janušić

    Pogledaj sve postove