<p>
Oko 3100. godine prije Krista kralj – svećenik Tinisa grada u gornjem Egiptu, zauzeo je cijelu <strong>dolinu rijeke Nil</strong>, sve do njena ušća. Vladar, ujedinitelj, prvi faraon prve dinastije, zvao se<strong> Narmer</strong> (ili Menes) i bio je uvažavan kao sin boga – <strong>sokola Horusa</strong>, antičkog simbola sunca. Faraoni prve dinastije bili su kraljevi – ratnici (odvojili su Nubiju, današnji Sudan ) a njhova politička osvajanja pratio je velik napredak u zanatstvu i trgovini sirovinama,zahvaljujući i vezama s narodima koji su živjeli u Mezopotamiji.</p>
<p>
Za prve dinastije odmah do faraona bio je <strong>tati</strong> (doglavnik), a u kasnijim dinastijama velik svećenik.</p>
<p>
<strong>Piramide su bile karakterističan oblik grobnice za faraone iz Starog i Srednjeg kraljevstva</strong>, koje zahvaća vrijeme od III. do XIII. dinastije. Najstariji primjer je stepeničasta piramida izgrađena za <strong>Djosera</strong>, faraona iz III. dinastije oko 2660. prije Krista. Svoj prepoznatljivi oblik piramida stječe u IV. dinastiji i doseže vrhunac u veličini i složenosti s <strong>Keopsovom piramidom</strong>. Prema Herodotu gradilo ju je 100.000 robova punih trideset godina. Poslije IV. Dinastije faraoni grade sve manje piramide, čak su i oni imali problema s troškovima i materijalom.</p>
<p>
I sama društvena struktura starog Egipta bila je neka vrsta piramida, na čijem je vrhu stajao <strong>faraon</strong>. Odmah ispod, s velikim svećenikom i plemstvom bili su <strong>svećenici</strong>, čija je zadaća bila udobrovoljiti bogove, molitvama, žrtvama, ceremonijama i, naravno, morali su znati tumačiti želje bogova. Održavali su<strong> “kuće života”</strong>, smještene uz hramove, tj. škole čitanja i pisanja, kao i više škole gde su rijetke izabranike poučavali u predmetima koji su bili dar božji (matematika, geometrija, medicina, znanja o javnoj upravi, umjetnosti književnost).</p>
<p>
Na nižem stupnju, iako s popriličnim ugledom, bili su <strong>ratnici. Na dnu piramide bili su oni koji su radili</strong>. Egipat je u biti bio jedno veliko poljoprivredno dobro, koje su poplave Nila činile iznimno plodnim. Najveći dio egipatskih slika i plitkih reljefa prikazuje scene poljodjelskih radova. Seljaci su gotovo uvijek bili slobodni građani. Robovi su bili dodijeljeni, ili za kućne poslove (oni učeniji i žene), ili za radove u kamenolomima i rudnicima, zajedno s prijestupnicima koje su na to osudili sudovi.</p>
Kako je bilo organizirano egipatsko društvo
Prema onome što smo uspjeli otkriti, vladala je 31 dinastija faraona, u povijesnom razdoblju koje je trajalo od ujedinjenja Egipta u jedinstveno kraljevstvo oko 3100., pa sve do 332. godine prije Krista, do godine u kojoj je Egipat zauzeo Aleksandar Veliki.