AdminVašu zabrinutost pojačava i dojam da ste ostali osamljeni u svojoj neodlučnosti za pravi odabir studija. Čini vam se da su vaši vršnjaci već donijeli čvrste odluke o svom budućem studiju. No anegdotska iskustva i anketna istraživanja pokazuju da to baš i nije tako. Mnogi su neodlučni, samo često to neće javno priznati. Pod pritiskom svoje okoline, posebice članova obitelji, mnogi se priklone nekom studiju, a u sebi se i dalje pitaju je li to zaista za njih pravi odabir studija. Ne budite stoga malodušni, iskoristite ovo malo preostalog vremena da donesete što bolju, promišljenu odluku.
To će vam svakako pomoći da proučite sve studijske mogućnosti koje vam se nude, ali neće biti dovoljno za promišljeni i pravi odabir studija. Studij koji ćete odabrati nije sam sebi svrha. Studiranjem određenog studija vi se želite osposobiti za rad u nekom zanimanju. Nije stoga najvažnije zanima li vas sadržaj nekog studija (premda nije nevažno) , već odgovaraju li vam zanimanja za koja taj studij priprema. Zato vam za promišljeni i pravi odabir studija trebaju detaljnije spoznaje (1) o sebi samome i (2) o “svijetu rada” koji uključuje brojna zanimanja za koje vas različiti studiji pripremaju.
Upoznajte sebe
Upoznati sebe znači upoznati svoje osobine, prvenstveno one koje su važne za prilagodbu u pojedinim zanimanjima. Svaki pojedinac je jedinstven, razlikuje se u sklopu svojih osobina od drugih pojedinaca. S druge strane, zanimanja se razlikuju po tome kakve osobine traže od onih koji ih obavljaju. Svako zanimanje traži svoj sklop osobina, koji se može znatno razlikovati od sklopa osobina koje su potrebne u nekom drugom zanimanju. Tri vrste osobina, koje su osobito važne za profesionalnu prilagodbu, jesu interesi, vrijednosti i sposobnosti.
Interesi kao ključ za pravi odabir studija
Interesi su trajnije sklonosti pojedinca prema nekim sadržajima i aktivnostima. Interesi su ono što nas zanima, čime se volimo baviti. Ljudi imaju različite interese – neki za tehniku i strojeve, drugi za znanstvenu spoznaju, treći za umjetnička ostvarenja, četvrti za gospodarstvo i poslovne aktivnosti itd. Na širem planu neki se pojedinci pretežno zanimaju za intelektualne aktivnosti, a drugi za tjelesne i praktične djelatnosti; neki za stvari, drugi za ljude. Važno je odabrati zanimanje u kojem ćete naći sadržaje koji vas zanimaju. To je pretpostavka potpunijeg zadovoljstva u poslu. Čovjek čiji su interesi usmjereni prema glazbi i likovnom stvaralaštvu neće biti najsretniji kao liječnik ili inženjer.
Zato ima pojedinaca koji se bave npr. glazbom ili politikom, iako su prethodno završili, primjerice, zahtjevan medicinski fakultet. Mnogi ljudi mijenjaju zanimanje u potrazi za sadržajima koji su bliži njihovim interesima. Ali zašto to učiniti naknadno, nakon nepotrebnog iskustva s promašenim zanimanjem za koje pojedinac nema pravog interesa? Bolje je odmah potražiti zanimanje u kojem čovjek može raditi ono što ga zaista zanima. I sam izraz “zanimanje” podsjeća na to da bi se čovjek trebao baviti upravo onim što ga zanima. No da bi to mogao i ostvariti, mora dobro upoznati svoje interese. Razmislite stoga o svim stvarima i aktivnostima koje vas zanimaju, popišite ih, svrstajte u srodne skupine i ustanovite svoje dominantne interese.
Vrijednosti
Svaki pojedinac ima svoj sustav vrijednosti – sklop osobnih uvjerenja i stavova o tome što je ispravno, dobro ili poželjno. Taj vrijednosni sklop oblikuje se kroz proces socijalizacije, a očituje se u temeljnim ciljevima kojima pojedinac stremi u svom životu. Neki ljudi prije svega teže poslovnom uspjehu i bogatstvu, drugi žele moć i utjecaj na druge ljude, trećima je važno ispuniti život nekim altruističkim ciljem, kao što je pomaganje ljudima u nevolji. Takva njihova vrijednosna opredjeljenja imaju veze i s odabirom zanimanja: prvi će nastojati uspjeti kao poduzetnici, drugi će poželjeti da budu ravnatelji ili možda carinici, a treći bi mogli naći najviše zadovoljstva u poslu socijalnog radnika.
Ljudi mogu imati i druge temeljne ciljeve u svom životu: provesti fizički aktivan i uzbudljiv život, ostvariti se kroz intelektualno stvaralaštvo ili estetski ugođaj, posvetiti se smirenom religijskom životu. Temeljni ciljevi nekog pojedinca nisu uvijek jasni niti njemu samome, ali se u načelu očituju u njegovim stavovima i ponašanju. Dobronamjeran i iskren uvid u vlastite vrijednosti pridonosi zrelijem izboru studija i budućeg posla što će ga pojedinac obavljati. Razmislite stoga o svojim životnim ciljevima, odredite njihovu hijerarhiju i vodite o njoj računa kad razmišljate o mogućem studiju i budućem zanimanju.
Sposobnosti
Nije dovoljno da vas nešto zanima, nužne su i sposobnosti za odabrano zanimanje. Sposobnosti određuju ono što čovjek može. To su temeljne osobine koje određuju pojedinčev domet u nekoj aktivnosti. One mogu biti intelektualne (npr. sposobnost računanja, rječitost, lakoća verbalnog razumijevanja, sposobnost pamćenja različitih sadržaja, brzina zamjećivanja), motoričke (npr. brzina reagiranja, tjelesna snaga, koordinacija pokreta) ili senzorne (npr. oštrina vida, razlikovanje boja, dodirna osjetljivost). Svako zanimanje traži svoj sklop sposobnosti, koji se može značajno razlikovati od sklopa sposobnosti koje traže druga zanimanja. Ako posjedujete potrebne sposobnosti – one koje su u skladu s odabranim zanimanjem – lakše ćete, brže i temeljitije usvojiti potrebne radne vještine, a konačna razina vaše radne uspješnosti bit će veća. Uz to bit će manje vjerojatno da doživite nesreću na radu, a radeći posao koji vam bolje polazi od ruke, bit ćete i zadovoljniji.
Iskrena prosudba vlastitih interesa, vrijednosti i sposobnosti pretpostavka je za pravi odabir studija i zanimanja
Nimalo lagan, ali moguć zadatak. Evo nekoliko savjeta.
Razmislite o svojim interesima i vrijednostima. Uzmite u obzir predmete koje ste voljeli u školi, knjige i časopise koje rado čitate, aktivnosti i hobije u slobodno vrijeme. Sjetite se čemu ste obično pridavali prednost. Stavite na papir svoja opažanja, formirajte svoju hijerarhiju interesa i životnih ciljeva. Proučite dobro svoje sposobnosti i vještine. Usporedite se sa znancima i prosudite svoje prednosti i nedostatke. Vaš dosadašnji uspjeh u školi, lakoća kojom ste udovoljavali različitim školskim zadacima, uspjeh u sportskim i drugim aktivnostima mogu vam pomoći pri prosudbi svojih mogućnosti.
Radi veće objektivnosti nemojte se osloniti isključivo na svoje prosudbe. Razgovarajte sa znancima koji vas poznaju i saznajte kako vas oni vide. Tako ćete upotpuniti i korigirati svoju samoprocjenu. Obratite se stručnjacima za profesionalnu orijentaciju. Na temelju psihologijskih testova i dijagnostičkog intervjua, oni vam mogu pomoći da potpunije spoznate svoje sklonosti i mogućnosti za pravi odabir studija.
Upoznajte bolje svijet rada
Pri odabiru studija zasigurno ćete voditi računa o zanimljivosti studijskih sadržaja. Iskoristite stoga smotru Sveučilišta u Zagrebu i saznajte sve što vas zanima o pojedinim studijima. No studiranje nije samo sebi svrha, njime se tek osposobljavate za rad u svom budućem zanimanju. Zato je ključno ustanoviti koja vas zanimanja zanimaju i jesu li u skladu s vašim sposobnostima. A to možete ustanoviti samo ako dobro poznajete “svijet rada”, tj. brojna zanimanja i poslove za koje pojedini studiji obrazuju, njihove glavne značajke i zahtjeve, uvjete i perspektive zaposlenja.
Ljudi koji misle da dobro poznaju svijet rada često nisu svjesni toga koliko njihovo znanje može biti površno i nepotpuno. Svijet rada je opsežan, praktički nepregledan. Uz to on je i vrlo dinamičan, neprestano se mijenja. Kao posljedica znanstvenog i tehnološkog razvoja neki poslovi nestaju, a drugi nastaju. Zato upoznati svijet rada nije ni lagan ni konačan posao.
Naravno, ne možete temeljito upoznati sva moguća zanimanja. Zato, nakon što ste u glavnim crtama upoznali veći broj zanimanja, usmjerite se na ona koja vam se čine privlačnim i njih potpunije proučite. Razmotrite veći broj različitih zanimanja, prije konačnog odabira. Niže su navedeni ključni aspekti zanimanja koje pritom treba uzeti u obzir.
Sadržaj i uvjeti rada
Upoznati zanimanje prije svega znači upoznati sadržaj glavnih radnih aktivnosti i uvjete u kojima se one odvijaju. Zato je potrebno dobro proučiti opis tipičnih poslova i radnih uvjeta. Uključuje li zanimanje pretežno rad sa stvarima, ljudima, podacima ili idejama? Gdje i kako se najčešće obavljaju radni zadaci? Jesu li uvjeti rada poželjni ili barem prihvatljivi? Koji su najčešći radni zadaci? Jesu li doista u skladu s mojim interesima? Pružaju li mi dovoljno mogućnosti da u njima iskažem svoje sklonosti i mogućnosti?
Poželjne osobine
Različite su osobine potrebne za uspješan rad u pojedinim zanimanjima. Neka zanimanja zahtijevaju sposobnost analitičkog rasuđivanja, druga lakoću verbalnog izražavanja i smisao za međuljudsku komunikaciju, treća apstraktno mišljenje i matematičke sposobnosti, četvrta umjetničku nadarenost itd. Računalni programer, na primjer, mora imati sposobnost za apstraktno rasuđivanje, ustrajnost pri rješavanju problema te smisao za detalje i preciznost u radu. Medicinska sestra, između ostalog, treba biti čuvstveno stabilna, sposobna nositi se s ljudskom patnjom, vješta u komunikaciji, strpljiva i odgovorna u radu. Sustavno proučite kakve osobine traže zanimanja koja vas privlače i iskreno prosudite imate li takve osobine.
Potrebno obrazovanje
Osposobljavanje za zanimanja na veleučilištu može trajati dvije ili tri godine, a pojedini sveučilišni studiji traju između četiri i šest godina. Za neka zanimanja nužan je još i poslijediplomski studij, pa i usavršavanje tijekom čitavog radnog vijeka. Ustanovite koliko školovanja i učenja traži vaše željeno zanimanje! Ako se radi o dužem školovanju, iskreno procijenite svoje mogućnosti. Imate li materijalne mogućnosti za predviđeno školovanje? Imate li sposobnosti i čvrstu motivaciju za duže učenje?
Mogućnosti zaposlenja
Zaposlenje će vam vjerojatno biti glavni, a možda i jedini izvor prihoda za život. Zato pokušajte saznati kakve su mogućnosti zaposlenja u željenom zanimanju. Možete li se zaposliti sa zanimanjem koje birate? Gdje se možete zaposliti? Saznajte i kakve su projekcije za budućnost, jer mogućnosti zaposlenja mijenjaju se pod utjecajem znanstvenog i tehnološkog razvitka, ekonomskih prilika i gospodarske politike. Pod utjecajem tih faktora i prosječne zarade u različitim zanimanjima mogu se razlikovati. Pokušajte stoga saznati i procjene o zaradama u tipičnim poslovima željenog zaposlenja. Kako do informacija? Iz rečenog je vidljivo da vam za odabir studija i budućeg zanimanja treba mnogo informacija. Što više informacija prikupite, vaš će odabir biti bolji – primjereniji vašim interesima, vrijednostima i sposobnostima. Zato se koristite informacijama iz različitih izvora i kombinirajte ih.
- U knjižari ili knjižnici potrežite specijalizirane knjige o zanimanjima. U nas je najbolja i najpotpunija takva knjiga Vodič kroz zanimanja (izdavač Razbor, Zagreb, 1998.). Na 464 stranica velikog formata taj vodič donosi prikaze 260 glavnih zanimanja, koji uključuju glavne radne aktivnosti, tipične radne uvjete, potrebne sposobnosti i osobine ličnosti te način i trajanje osposobljavanja.
- Među prijateljima i znancima potražite osobe koje obavljaju zanimanja koja vas interesiraju. Razgovarajte s njima, pitajte sve što vas o zanima o njihovom poslu. Ljudi uglavnom vole govoriti o svom poslu, pa mogu biti izvorom dragocjenih neposrednih informacija koje će vam poslužiti za pravi odabir studija.
- Potražite pomoć u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Njegovi savjetodavci za zanimanja i drugi stručnjaci djeluju u više od 20 područnih ureda u Republici Hrvatskoj. Specijalizirani za profesionalno informiranje i savjetovanje, oni vam mogu pomoći korisnim informacijama i stručnim savjetom.
- Potražite informacije na Internetu. Na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, razvijen Vodič kroz zanimanja – elektroničko izdanje i osim opisa zanimanja preuzetih iz spomenute knjige, ove elektroničke stranice sadrže i interaktivni dijagnostički upitnik koji vam pomaže pri pronalaženju vama primjerenih zanimanja za pravi odabir studija.
A kako biste što lakše usvajali nova znanja svakako pročitajte: >> Kako učiti brže koristeći Feynman i druge tehnike pamćenja <<
Volite znanje? Primajte ovakve članke na e-mail i naučite nešto novo svaki dan.
