kako_su_izgledale_prve_kuce_prve_kuce_na_svijetu

Kako su izgledale prve kuće | Prve kuće na svijetu

U samom početku, čovjek kad je hranu donosio iz lova ili je skupljao korijenje bilja i bobice, bio je prisiljen neprekidno se seliti. Tako se sklanjao u slučaju skloništa poput gustiša ili špilja.

Znanstvena istraživanja otkrila su naseobine ovoga tipa u područjima po svoj prilici bogatim životinjskim i biljnim svijetom. Najpoznatija su Lascaux u Francuskoj i Altamira u Španjolskoj.

Vjerojatno je tijekom seljenja pretpovijesni čovjek uočio da su najsigurnija mjesta za stanovanje, a i zbog hrane, rijeke ili jezera bogata ribom. Došao je stoga na pomisao da upravo na tim mjestima sagradi prva stalna utočišta – sojenice. Tako su nastala prva sela, kao izraz težnje da živi u zajednici, zbog koje će se s vremenom ujediniti u skupine, plemena i narode.

Rabljeni materijali su grane, trupci i lišće. Po načinu gradnje bile su to kolibe. Počivale su na drvenim temeljima, podignutim na dugim gredama koje strše iz vode. Sojenice povezane s kopnom preko mostića ili drvenih skela, koje su se po noći mogle odvojiti, pružale su sigorno utočište, ne samo od kiše i hladnoće, nego i od zvijeri ili mogućih napadaja drugih ljudskih skupinama. Ostaci ovakvih nastambi pronađeni su u čitavom području Alpa, gdje su brojna jezera.

Tek onda kad je čovjek otkrio poljodjelstvo, to jest uzgajanje biljaka kao siguran izvor hrane, nailazimo na sjedilačke skupine. Tada nastaju i prva prebivališta od kamena, gline i cigle. To se zbilo prije 10000 godina. Nakon pronalaska pretpovijesnog sela na Cipru možemo rekonstruirati način gradnje prvih kuća. Imale su kružni oblik, s kupolastim krovovima. U unutrašnjosti je u središtu bilo ognjište a duž zidova prostori za spavanje. U polukatu je bilo spremište za hranu.