Ana JanušićAlergija je zapravo zakazivanje imunološkog sistema. Imunološki sistem potreban nam je da bismo se zaštitili od infekcija i bez njega bismo ubrzo umrli. Postoje slučajevi u kojima naš imunološki sistem može uzrokovati bolesti (alergiju).
Znanstvenici koriste riječ ‘alergija’ kada misle na bilo koje promijenjeno stanje imunološkog sistema u kojem on reagira drugačije na supstance od reakcije pri prvom kontaktu. Kada se odnosi na bolest u tom obliku, koriste izraz ‘alergijska bolest’.
Alergija u trudnoći može biti vrlo neugodna za majku, ali i opasna za majku i dijete. Zavisi o kojoj vrsti alergije se radi i kolika je jačina alergijske reakcije. U prevenciji alergije najvažnije je izbjegavanje alergena i jačanja imunološkog sustava.
Postoje dvije vrste alergija
1. skup sličnih alergija koje uzrokuju vrućicu, alergijsku astmu, alergiju na lijekove, alergije na hranu. Kod tih alergija karakteristična je jako brza reakcija koja se očituje obično unutar 15 minuta i zovemo je ‘trenutna preosjetljivost’.
2. dermatitis ili kožni osip (ekcem), koji nastaje uslijed kontakta s raznim materijalima, metalom, nekom vrstom odjeće i sl. Može ga uzrokovati šminka, ljepilo na flasteru ili bilo koja druga tvar koja dolazi u dodir s kožom. Takva je reakcija sporija, može se pojaviti i nakon dva dana, a zovemo je ‘odgođena preosjetljivost’.
Ove dvije grupe oboljenja su potpuno različite, i ako imate jednu vrstu, ne znači da ćete razviti i drugu. No, u različitim periodima života osjetljivost spram nekog alergena može biti više ili manje izražena. Može se pojaviti nova alergija na neku tvar na koju do tada niste bili alergični, a može se dogoditi i da se alergija na neku drugu tvar u potpunosti povuče.
Kako se nositi s alergijom?
Alergične osobe imaju prilično otežan život. Moraju paziti kamo idu i kada, što jedu ili što diraju (ovisno o alergiji). Ne smiju ići na neka egzotična mjesta kada putuju jer to može biti opasno po njihov život. Alergija je kronična bolest i većina ljudi prima različite lijekove kao prevenciju alergije ili za ublažavanje simptoma alergije.
U trudnoći takvi lijekovi nisu preporučljivi pa će vam liječnik vrlo vjerovatno ukinuti dozu. Tokom trudnoće potrebno je izbjegavti alergene, ojačati imunološki sustav te, ako do alergije ipak dođe, ublažiti simptome prirodnim pripravcima. Naravno, ako je stanje uzrokovano alergijom teško hitno se obratite svom liječniku.
Alergijske reakcije
Mnogi sustavi koji opisuju alergije ne daju detaljne informacije o svim simptomima, no evo jedne liste s mogućim simptomima (jedna ili više za pojedinu alergiju):
– oči – zamagljen vid, svrab, suzne oči, bol pri jakom svjetlu;- bleferospazam (trzanje oka), otečenost, crvenilo.
– probavni trakt – suhoća usta, bolna usta, svrab u ustima (podbradak i ždrijelo), pečenje, zubobolja, refluks (podrigivanje s neugodnim okusom u ustima), razni oblici loše probave, poteškoće kod gutanja, grčevi ili zatvor;
– srce – jako udaranje i ubrzan puls (tahikardija);
– pluća – astma (škripanje, gušenje, šlajm, pritisak u plućima), infekcije;
– mišići – zamor, bol, grčevi;
– živčani sistem – glavobolja, vrtoglavica, pospanost, promjene raspoloženja, teškoće s koncentracijom, opijenost, govorna amnezija;
– koža – svrab i žarenje, crvenilo i žarenje, temperatura, mnogi ubodi insekata (mravi, pčele…) koji izazivaju prišteve, plikove i sl.;
– urinarni trakt – poteškoće pri mokrenju i problemi s kontroliranjem mokrenja;
– uho-grlo-nos – začepljen nos, kihanje, svrab u nosu, prehlada, trenutno oslabljeni sluh, zvonjenje u ušima, komplikacije srednjeg uha (gubitak ravnoteže), infekcije.
Imajte na umu da su neke alergije tako jake da mogu izazvati smrt. Veliki broj alergija na hranu je takav, većinom zato što se otrovi potpuno apsorbiraju u krvi nakon konzumiranja!
Alergija na lijekove
Ukoliko imate alergiju na bilo koji lijek svakako o tome obvijestite svog liječnika i osoblje koje će vas zaprimiti u rodilište. Alergijske reakcije na lijekove mogu biti opasne, pa ukoliko ste alergični nećete smjeti primiti neka sredstva protiv bolova te neke medikamente koje bi vam inače dali prilikom ili nakon poroda.
Kako se zaštititi od alergije u trudnoći?
Uglavnom izbjegavajte doticaj s alergenima i ojačajate imunološki sustav. Kod alergije na hranu izbjegavajte hranu za koju znate da ste alergični te onu koja je inače visoko alergena: lješnjaci, jaja, kravlje mlijeko i školjke (ponekad čak pšenica i soja).
Kod alergije na pelud izbjegavajte mjesta visoke koncentracije peludi u zraku. Kod alergije na životinjsku dlaku izbjegavajte dodir s životinjama ili osobama koje ih drže. Kod alergija na kućnu prašinu (grinje) redovito čistite kućanstvo te zamolite nekog da umjesto vas očisti kućanstvo, a vi napustite prostor dok se u potpunosti ne prozrači.
Je li alergija nasljedna?
Postoje geni koji mogu izazvati alergijsku reakciju. Sklonost razvijanja trenutne preosjetljivosti, koja je učestalija nego kod većine ljudi zove se ‘atopija’. Atopija nastaje ukoliko supstance uzrokuju određenu vrstu alergije u kontaktu s površnim (mukoznim) membranama probavnog ili dišnog sustava, a posve je moguće da se to odnosi i na neke tvari koje dolaze u dodir s kožom.
Budući je moguće naslijediti više od jednog gena, uobičajeno je da su neki ljudi skloniji atopiji od drugih. Ako je to i vaš slučaj, vjerojatno ćete biti alergični na mnogo tvari. Ukoliko ste pak umjereno ili malo atopični, vjerojatno ćete biti alergični samo na nekolicinu alergena.
Svaki treći čovjek je atopičan što znači da uvijek ima nebrojeno mnogo ljudi sklonih alergijama. No, razvoj alergije ne ovisi samo o genima nego i o okruženju u kojem živite. Znanstvenici očekuju da će se u budućnosti otkriti zašto nastaju alergije.
Razvoj alergija na pelud
Okoliš je vrlo bitan za nastanak alergije. Oni koji žive u mjestu gdje nema peludi, neće imati peludnu groznicu, no za pojavu alergije potrebni su i drugi uvjeti. Jedan od njih je i mjesec rođenja o kojemu ovisi javljanje peludne groznice. Dakle, ukoliko je osoba izložena tvarima koje uzrokuju alergiju u prvih 3-6 mjeseci života, vjerojatno će na te alergene biti osjetljiva i kad odraste, odnosno, u ranom djetinjstvu postoji ‘ranjivi period’.
Upravo je ovo saznanje dovelo do pokušaja da se pojava alergija spriječi izbjegavajući alergene u prvim mjesecima života. Osim toga manje je vjerojatno da će osoba imati ekcem u djetinjstvu, peludnu groznicu ili pozitivni kožni test na alergije ako ima više starije braće ili sestara.
Zašto? Čini se da su ljudi s puno starije braće ili sestara u ranom djetinjstvu izloženiji većem broju infekcija, stvarajući više antitijela na bakterije i viruse. Kada se naš imunološki sistem ‘oprema’ stvaranjem puno sličnih vrsta antitijela kao kod onih protiv zaraznih klica, može istovremeno stvoriti i antitijela na alergiju.
