antivirusno djelovanje gljiva ljekovite gljive

Antivirusno djelovanje gljiva | Ljekovita svojstva gljiva za koja niste znali

Antivirusno djelovanje gljiva

Među brojnim dokazanim ljekovitim svojstvima gljiva, nalazi se i antivirusno. Iako dosta zanemareno, ovo svojstvo je, s obzirom na opasnost nekih virusnih infekcija, izrazito važno za ljudsko zdravlje. Od najobičnijeg virusa gripe s kojim će se svatko od nas susresti nekoliko puta tijekom života, do smrtonosnog HIV-a, ili kancerogenog HPV-a, gljive su pokazale moćno djelovanje u borbi s njima.

Kao što i danas neki ljudi smatraju gljive biljkama, tako misle i da antibiotici liječe sve bolesti. No, već kod gripe vidimo da to baš i nije tako. Sve je veći naglasak na opasnost neopravdanog uzimanja antibiotika, jer oni liječe isključivo bolesti uzrokovane bakterijskom infekcijom, dok za virusne infekcije lijek moramo potražiti negdje drugdje. No, prvo da razjasnimo što su to zapravo virusi. Virusi su mikroorganizmi, mnogo manji od bakterija i gljivica, koji se mogu razmnožavati jedino u živoj stanici. Različite vrste virusa djeluju različito na zaposjednutu stanicu. Neki virusi stanicu ubiju, neki promjene njenu funkciju tako da postane zloćudna (kancerogena), dok se neki ugrade u nju, ali ostanu neaktivni sve dok se stanica ne poremeti na način koji omogućava virusu ponovnu aktivaciju.

Kada virus uđe u stanicu, različite vrste bijelih krvnih stanica ga napadaju i pokušavaju uništiti zaražene stanice. Pri tome stvaraju i kemijske tvari koje pomažu u proizvodnji protutijela koja imaju za metu specifične viruse i čine ih nezaraznima prije nego što zaraze drugu stanicu. Također, zaražene stanice proizvode interferon, koji može nezaražene stanice učiniti otpornijima na infekciju mnogim virusima. Imunost se može stvoriti i cijepljenjem. Cjepiva sadrže nezarazne dijelove virusa ili cijele viruse koji su promijenjeni tako da ne mogu uzrokovati infekciju. Tijelo odgovara na cjepivo stvaranjem imunološke obrane. Kada je osoba izložena zaraznim virusima ta obrana sprječava nastanak bolesti.

Mnoga cjepiva postoje da spriječe česte i teške infekcije uključujući gripu, ospice, epidemijski parotitis (mumps ili zaušnjaci), poliomijelitis, vodene kozice, bjesnoću, rubeolu, hepatitis A i B, japanski encefalitis i žutu groznicu. Međutim, katkada virus mutira da izbjegne protutijelo proizvedeno cijepljenjem pa postoji potreba za ponovnim cijepljenjem. Danas su raspoloživa cjepiva pouzdana i većina ljudi ih dobro podnosi. Međutim, ne djeluju kod svakoga i ponekad uzrokuju štetne posljedice. Ukoliko ipak dođe do zaraze, koriste se lijekovi protiv virusa (antivirotici). Oni djeluju tako da ometaju bilo koji proces kroz koji virus prolazi tijekom svog umnažanja. Kako se virusi mogu umnožavati samo u stanicama i rabe iste metaboličke putove kao i zdrave stanice, antivirotici su često otrovniji za ljudske stanice od antibiotika. Drugi problem s lijekovima protiv virusa je da virusi na njih mogu vrlo brzo razviti otpornost. Upravo zbog toga, važno je otkriće da neke gljive djeluju antivirusno, bez neželjenih posljedica na zdrave stanice.

Izravno i neizravno antivirusno djelovanje gljiva

Istraživanja započeta prije 30-ak godina, pokazala su da je antivirusno djelovanje gljiva dvojako – izravno i neizravno. Gljive izravno inhibiraju virusne enzime, spriječavaju replikaciju njihovih nukleinskih kiselina, ili pak ometaju njihov ulazak u stanicu. Neizravan antivirusni efekt postižu izazivanjem imunološkog odgovora na virusnu infekciju, povečavajući npr. broj stanica ubojica (NK stanica) za 300%. Već protiv „obične“ gripe, virusa influence, brojne su ljekovite gljive pokazale svoje djelovanje. Vrbov plutnjak (Phellinus igniarius) djeluje protiv virusa gripe A i B, uključujući H1N1, H3N2 i ptičju H9N2 gripu, dok gljive puranov rep (Trametes versicolor), Daedaleopsis confragosa, Datronia mollis, Ischnoderma benzoinum, Trametes gibbosa, Laricifomes officinalis i Lenzites betulina djeluju protiv H5N1 tipa A i H3N2 tipa A virusa gripe. Svoje djelovanje na virus influence dokazale su i druge ljekovite gljive, poput hrastove sjajnice (Ganoderma lucidum), Grifola frondosa i dr. 2010. godine, u Japanskom nacionalnom institutu za zarazne bolesti, otkrili su da ljekovite gljive djeluju protiv gripe toliko dobro da su od njihovog ekstrakta proizveli dodatak cjepivu protiv influence.

Iako je gripa značajna bolest, široko raširena, ponekad s pandemijskim posljedicama, glavnina istraživanja bavi se utjecajem ljekovitih gljiva na HIV virus. Prva istraživanja 1990. godine pokazala su da aktivni spoj iz shiitake gljive ograničava replikaciju HIV virusa što je bio veliki korak u traženju lijeka protiv njega. Već 8 godina kasnije, kliničke studije su potvrdile inhibirajuće svojstvo gljiva na HIV. Također, polisaharid-peptid iz puranovog repa je pokazao inhibirajuće djelovanje na infekciju HIV-om, kao i ekstrakti hrastove sjajnice, bukovače, bukove guba (Fomes fomentarius), Grifola frondosa i gljive čaga (Inonotus obliquus), te betulinska kiselina iz brezove gube.

Brezova guba je također, još krajem 1970-ih godina pokazala da može spriječiti zarazu krpeljnim meningoencefalitisom, što je česta bolest među osobama koje puno vremena provode u šumama. Kombinacija više ljekovitih gljiva pokazala je veću stopu antivirusnog djelovanja od svake gljive pojedinačno, što govori o sinergističkom (među)djelovanju gljiva.

Liječe li gljive i HPV?

Još jedan, izrazito čest virus u ljudskoj populaciji, humani papiloma virus (HPV), pokazao je slabost pred ljekovitim gljivama. Prema američkim podacima, postoji najmanje 40 tipova ovog virusa, od kojih su tipovi 16 i 18 najopasniji, jer izazivaju rak grlića maternice. Prema istim podacima, do 50. godine starosti, 80% spolno aktivnih žena biti će zaražene HPV-om. Oko 90% HPV infekcija izliječiti će imunološki sustav osobe unutar 2 godine, no preostalih 10% biti će suočeno s visokim rizikom za pojavu raka. Također, brojni autori ističu povezanost HPV-a i raka prostate. Istraživanja su pokazala, da neke ljekovite gljive, poput hrastove sjajnice i puranovog repa djeluju inhibirajuće na ovaj virus. Štoviše, u jednoj francuskoj studiji, čak 88% pacijenata zaraženih HPV-om tipa 16 ili 18, je nakon samo dva mjeseca uzimanja kombinacije ove dvije gljive izliječeno. Puranov rep je pokazao antivirusno svojstvo i protiv drugih kancerogenih virusa, poput Epstein-bar virusa, humanog herpes virusa tipa 8, te hepatitisa B.

Vodeći svjetski mikolog, Paul Stamets, u brojnim radovima navodi kako mješavine ljekovitih gljiva, koje u sebi sadrže i gljive Fomitopsis pinicola i Piptoporus betulinus pomažu u spriječavanju i liječenju infekcija raznim virusima, popout ospica, SARS-a, HIV-a, gripe, žute groznice, virusa zapadnog Nila, virusnih hemoragijskih vručica, Hantavirusa (mišje groznice), Dengue groznice, respiratornog sincicijskog virusa (RSV), Herpes Simplex I, Herpes Simplex II, HPV-a, Epstein Barr, Ebole, vodenih kozica i herpes zostera, adenovirusa, Polio virusa i Hepatitisa, uključujući Hepatitis A, B i C. Takvi navodi utemeljeni na višegodišnjim ispitivanjima i istraživanjima, svrstavaju ljekovite gljive u centar modernih farmaceustskih i medicinskih studija. Njihovo djelovanje na širok spektar bolesti, u ovom slučaju virusnih infekcija, daje nam za pravo zapitati se: jesu li gljive ovdje čitavo vrijeme kako bi nama pomogle?

Antifungalno i antiparazitsko djelovanje gljiva

O antiparazitskom djelovanju gljiva govori nam i mumija stara 5000 godina. Ledeni čovjek „Otzi“, mumija nađena 1991. godine u Tirolu, uz sebe je imala komadiće brezove gube nanizane na kožnatu vrpcu. Nakon podrobnih istraživanja, znanstvenici su se usuglasili da je te komadiće imao uz sebe iz medicinskih razloga, jer poliprenova kiselina iz brezove gube djeluje inhibirajuće na crijevnog parazita kojim je Otzi bio zaražen. Komadići su zapravo bile doze kojima je ovaj paleolitički čovjek ublažavao svoje tegobe.

Također, mnoge gljive imaju i antifungalno djelovanje na razne plijesni i gljivice opasne za zdravlje čovjeka. Jestiva bukovača se pokazala učinkovitom protiv Aspergillus niger, opasne plijesni koja može uzrokovati teška plućna oboljenja kod osoba sa oslabljelim imunološkim sustavom. Isto djelovanje je pokazala i lavlja gljiva, Hericium erinaceus. Ono što je zanimljivo, jer je primjenjivo u svakodnevnom životu, je antifungalno djelovanje ljekovitih gljiva na čestu i „dosadnu“ gljivicu Candida albicans. Gotovo sve testirane gljive su pokazale takvo djelovanje, poput npr. Schizophyllum commune, Trametes versicolor, Fomes fomentarius, Griffola frondosa, Ganoderma lucidum, Ganoderma applanatum, Piptoporus betulinus i dr.

Autor: Jelena Pravica, mag.ing.silv.
Izvor: www.nuta-ljekovite-gljive.hr

 

Volite znanje? Primajte ovakve članke na e-mail i naučite nešto novo svaki dan.

ZANIMA ME

Pratite nas na društvenim mrežama

Ne budite sramežljivi, pridružite se Kako.hr zajednici, svaki dan naučite nešto novo i podijelite svoja znanja s drugima.