PASJAKOVINA, PAZDREN, ŽESTIKA
Sve su to niske drvenaste biljke, s gustim, ponekad i bodljikastim grmovima. Raspoznaju se prema mjestu na kojem rastu, zatim po obliku i veličini listova, po bodljama itd. Na suhim, sunčanim i stjenovitim mjestima nižih i toplijih predjela, u svijetlim listopadnim šumama i šikarama, vrlo je rasprostranjena bodljasta pasjakovina (Rh. cathartica L.). Na tom listopadnom i do tri metra visokom grmu razvijeni su ovalni i na rubu nazubljeni listovi osrednje veličine. Na listovima su upadljive svinute i s rubom usporedne žile. Iz neuglednih i četvorodjelnih cvjetova razvijaju se okruglaste i crno obojene bobe gorkastog okusa.
KRUŠINA ILI KRKAVINA
Višeg je rasta i bez bodlja krušina, krkavina (Rh. frángula L.), koja raste u šumama i šikarama uz potoke i rijeke. Listovi su joj široko ovalni i nenazubljenog ruba. Raspoznaje se i po kori koja je sivosmeđe boje i s mnogo svijetlih pukotinica.
ŽESTIKA, LJIGOVINA
Na višim brdskim i pretplaninskim predjelima, uglavnom na području s bukovim šumama, raste žestika, ljigovina (Rh. fallax Boiss). Njezini su listovi znatno veći, duguljasto ovalni i s istaknutim perastim žilicama. Ostale vrste, koje rastu najčešće kao vrlo niski, zbijeni i bodljasti grmići brdskih i pretplaninskih predjela, ne dolaze u obzir kao ljekovite biljke.
PASJAKOVINE
Pasjakovine su općenito poznate po svom purgativnom djelovanju. U svim njihovim dijelovima, a naročito u kori i plodovima, nalaze se aktivne tvari antraglikozidi (antrahinoni, frangulin, emodin). Odlikuju se izrazitim purgativnim djelovanjem. Njihovom primjenom ne nastupa u organizmu navika i prestanak djelovanja. Te tvari u organizmu djeluju više dana, čak se u debelom crijevu nagomilavaju antrahinoni koji se polagano cijepaju. Zbog toga se pojedini dijelovi raznih pasjakovina još i danas mnogo koriste u službenoj medicini.
Kora (npr. Cortex Rh. frangulae) sabire se u proljeće, i to s debala ili debljih grana. Koriste se i plodovi (npr. Fructus Rh. Catharticae), i to u svježem ili osušenom stanju. Od svježih se boba može prirediti i sirup. Pasjakovina pospješuje i izlučivanje mokraće. Ubrzanim i pojačanim pražnjenjem crijeva, antrahinonski preparati sprečavaju gomilanje štetnih tvari u organizmu te — kako to narod kaže — čiste krv. Zbog prekomjernog uživanja boba mogu nastupiti povraćanje, jači proljev i sl. Za liječenje je najvrednija kora žestike i krušine.
RABARBARA
Slične aktivne tvari sadrže i razne vrste roda rabarbara. To su višegodišnje zeljaste biljke koje se zakorjenjuju vrlo razvijenim i mesnatim podzemnim dijelovima (podankom s korijenjem). Na dužim mesnatim peteljkama stvaraju se veliki i različito oblikovani listovi. Cvjetna je stabljika visoka, u gornjem dijelu vrlo razgranata. Završava mnoštvom neuglednih cvjetova. Svi dijelovi na tim stabljikama, kojih ima više vrsta (npr. Rh. officinale BailL, Rh. rhaponticum L., Rh. palrnatum L.} itd.), vrlo su mesnati i sočni, pa se mogu (naročito peteljke listova) uživati i kao povrće, za priređivanje kompota i sl. U tu svrhu služe posebne, i u vrtovima uzgojene rabarbare, koje u pravilu ne sadrže spomenute aktivne tvari.
Za liječenje se sabiru podzemni dijelovi, i to od starijih biljaka (Rhizoma et Radix Rhei). Aktivne tvari u podanku (odnosno korijenu) rabarbare jesu antraglikozidne tvari. Osim toga, u podzemnim dijelovima rabarbare ima i dosta treslovina, koje smanjuju purgativno djelovanje osnovnih aktivnih tvari. Isto se tako i u ovim biljkama, kao i u drugim vrstama iste porodice Polygonaceae), nalaze i brojni kristali čije veće količine mogu u organizmu izazvati i štetne posljedice (veoma nadražuju bubrege). Tek veće količine ovih preparata izazivaju pojačano gibanje (peristaltiku) debelog crijeva što dovodi do obilnog pražnjenja. U tu se svrhu najviše upotrebljava preparat u prahu. Inače, u manjim količinama i u obliku razrijeđenog iscjetka, rabarbara služi za jačanje apetita, zaustavljanje proljeva, jače izlučivanje žući itd.
SENA
U kućanstvu se, kao vrlo blago sredstvo za čišćenje, najčešće upotrebljava sena. Senu mogu uzimati i osjetljive osobe i trudnice. To su zapravo osušeni listići, odnosno plosnati plodovi tropskih biljaka koje pripadaju rodu Cassia. U tom preparatu (Folium, Fructus Sennae), koji se dobiva u apoteci, ima isto tako antraglikozida (sena emodina). Sigurno je sredstvo za pražnjenje crijeva. Uzima se u obliku vodenog iscjetka (najbolje hladnog).
TMINA
Kao vrlo blago i bezbolno sredstvo, koje pospješuje pražnjenje crijeva, narod upotrebljava i cvjetove tmine (Prunus spinosa L.), poznatog bodljastog grma s trpkim crnim plodovima. U bijelim i pravilno građenim cvjetovima (Flos Acaciae nostralis), kojima se tmina okiti u rano proljeće, ima manjih količina glikozidnih tvari kojima se pripisuje blago laksativno djelovanje. Narod te cvjetove cijeni kao omiljelo sredstvo za »čišćenje krvi«, slično kao i podanak pirike ili pirevine (Agropyrum repens [L] P. B., preparat Rhizoma Graminis), koja je poznata kao dosadan i često korov iz porodice trava. Mnogo drastičnije purgativno djelovanje ima ricinusovo ulje koje se dobiva hladnim tještenjem iz sjemenki biljke:
SKOČAC, RICINUS, KRLJ
Jednogodišnja, rjeđe višegodišnja zeljasta biljka, koja raste samo uzgajana. Vrlo stara i korisna biljka. Često se uzgaja i za ukras. Raste vrlo bujno i razvija vrlo visoku i razgranatu stabljiku s velikim krpastim listovima. Iz brojnih neuglednih, ali složeno građenih cvjetova, koji se u gustim skupinama nalaze po čitavoj biljci, razvijaju se bodljikasti plodovi s oblim i glatkim sjemenkama. Od tih vrlo masnih sjemenki dobiva se ricinusovo ulje (Oleum Ricini), poznato od najstarijih vremena kao izvrsno sredstvo za čišćenje.
Uz ulje se u sjemenci nalaze i neke vrlo otrovne tvari, no one prilikom hladnog tještenja ne prelaze u ulje. Zbog toga su preostali dijelovi sjemenki otrovni i za čovjeka i za životinje, pa se ni svježa sjemenka ne smije koristiti.
Za bolju probavu dobro je jesti razno voće i povrće u svježem ili prerađenom stanju. Mnogi plodovi, naime, sadrže pored ostalog i neke sluzave tvari (npr. pektine; ima ih mnogo u kori jabuke), koje u dodiru s vodom jako bubre i povećavaju volumen sadržine u crijevima.
Tako vrlo povoljno djeluju suhi plodovi SMOKVE (Ficus carica L.) i šljive (Prunus domestica L.), koje, obično natopljene u vodi, mnogi često uzimaju kao sredstvo za brže pražnjenje crijeva.
I JABUKA priređena na razne načine ima isti učinak.
Isto tako djeluju i sjemenke LANA (Linum usitatissimum L.), koje zbog obilja sluzi imaju veliku sposobnost bubrenja.