Crijevne infekcije koje uzrokuje Escherichia coli
Neki sojevi mogu kod ljudi uzrokovati infekcije, čak i ako se nađu u crijevima. Tri različite grupe E. coli (enterotoksigene, enteropatogene i enteroinvazivne) mogu uzrokovati enteritise, a rjeđe gastroeneritise. Češći su kod male djece do 5 godina, iako se javljaju i u odraslih. Kod male djece često se javljaju kao epidemije u stacionarnim zdravstvenim ustanovama i drugim kolektivima kao što su vrtići i jaslice. Kod odralih osoba proljev se javlja najčešće kao posljedica pijenja onečišćene vode ili namirnica, kao tzv. putnički proljev.
Enterotoksigeni serotipovi izlučuju toksine koji svojom aktivnošću uzrokuju poremećaj transporta elektrolita i vode na razini sluznice crijeva. Glavni simptomi su profuzni proljevi sa povraćanjem ili bez povraćanja, brzom dehidracijom, obično bez povišene tjelesne temperatute. Stolica je u bolesnika vodenasta, zeleno-žute bole i neugodnog mirisa, ponekad sa primjesama sluzi. Enteropatogeni i enteroinvazivni serotipovi ne produciraju toksin, ali prodiru u sluznicu crijeva gdje uzrokuju upalu i oštećenja epitela. Znakovi bolesti su grčevi u trbuhu, profuznim čestim proljevima i tenezmima (lažni nagon na defekaciju). Stolica sadrži gnoj, krv i sluz.
Posebno virulentan serotip za čovjeka je Escherichia coli O157:H7 koji nakon što dospije u crijeva i dovoljno se namnoži, stvara jake toksine koji mogu uzrokovati tešku bolest sa krvavim proljevima i grčevima u trbuhu. Bolest se može javiti i u blažem obliku. E.coli O157:H7 normalno se nalazi u crijevima goveda. Meso se može kontaminirati u procesu klanja i prerade, a čovjek se može zaraziti konzumirajući namirnice ili vodu koja sadrži bakterije. U nekompliciranim slučajevima bolest traje 5 do 10 dana. Kod infekcije s E. Coli O157:H7 može nastati i po život opasna komplikacija koja se zove hemolitički uremični sindrom kod kojeg nastaje teško oštećenje bubrežne funkcije. Pod najvećim rizikom za nastanak te komplikacije su djeca ispod 5 godina i osobe s oštećenim imunološkim sustavom.
Kako čovjek može dobiti infekciju bakterijom Escherichia coli?
Rezervoar svih serotipova koji mogu uzrokovati dijarealna oboljenja prije svega je čovjek, a česti rezervoar su i telad i krave koja boluju od mastitisa uzrokovanog E. coli. Izvor zaraze su oboljeli ljudi i životinje, te ljudi ili životinje kliconoše. Bakterije se najčešće prenose namirnicama (meso, mlijeko, zelena salata) onečišećnim urinom ili fecesom čovjeka ili životinje, vodom i preko prljavih ruku, ali mogu se prenositi i preko raznih predmeta opće uporabe.
Escherichia coli može se normalno nalaziti u crijevima krava i ostalih životinja, a da kod njih ne izaziva bolest. Meso se može kontaminirati u procesu klanja i prerade (posebno mljeveno meso jer sadrži meso od više životinja, a sam proces omogućuje ulazak bakterija s površine mesa u njegovu unutrašnjost. Čovjek se može zaraziti ako konzumira meso koje nije dobro termički obrađeno (koje je u sredini nedovoljno pečeno, tj. «krvavo»). Ako su bakterije prisutne na kravljem vimenu ili na opremi za muženje mogu dospijeti u mljeko (zbog toga je mlijeko potrebno pasterizirati).
Inficirani ljudi (oboljeli i kliconoše) izlučuju E. coli stolicom, pa mogu «prljavim rukama» prenijeti zarazu na osobe u svojoj okolini. To je čest slučaj u institucijama i kolektivima, kada se dijarejalne bolesti javljaju u manjim ili većim epidemijama (u rodilištima, dječjim odjelima, vrtićima, jaslicama).
Voda onečišćena otpadnim vodama čest je izvor crijevnih infekcija kod ljudi. Ako pijete takvu onečišćenu vodu ili koristite led od takve vode, možete se zaraziti. Izbjegavajte gutanje vode dok se kupate u bazenu ili jezeru.
Javni vodovod osigurava zdravstveno ispravnu vodu. Vodovodna voda kontrolira se svakodnevno i ako se nađe povišena koncentracija tvari ili mikroorganizama koji su štetni za zdravlje ljudi, poduzimaju se određene mjere. Koristite li vodu iz privatnog izvora (bunar, izvor), redovito je trebate kontrolirati u ovlaštenim laboratorijima (barem jedanput godišnje). Informaciju gdje to možete učiniti možete dobiti u Vašem županijskom Zavodu za javno zdravstvo.
Infekcije mokraćnog sustava ne spadaju u zarazne bolesti u klasičnom smislu, jer se u principu ne šire od inficirane osobe na druge.
Kako se dijagnosticira infekcija bakterijom Escherichia coli?
Crijevne infekcije dijagnosticiraju se na temelju kliničke slike i pregleda stolice. U mikrobiološkim laboratorijima se radi kultura stolice koja dokazuje prisutnost E. coli u crijevima. Nalaz je gotov za 2 do 3 dana. Infekcije mokraćnog sustava uzrokovane E. coli dijagnosticiraju se na temelju kliničke slike i pregleda mokraće. Laboratorijska i mikrobiološka obrada dokazuje prisutnost patogenih bakterija u mokraći. Nalaz je gotov za 2 do 7 dana.
Kako se liječi infekcija E. coli?
Infekcije E.coli uspješno se liječe antimikrobnim lijekovima. Nisu svi serotipovi jednako osjetljivi na istu vrstu antibiotika, stoga nemojte započeti liječenje sami – na svoju ruku. Zbog nerazborite i prekomjerne uporabe antibiotika danas postoji sve više mikroorganizama koji su otporni na postojeće lijekove, te se takve infekcije teže liječe. Primijetite li bilo koji od simptoma infekcije (proljev, bolovi i grčevi u trbuhu, povišena tjelesna temperatura, bol i pečenje pri mokrenju), javite se vašem liječniku koji će Vam propisati odgovarajuću terapiju.
Volite znanje? Primajte ovakve članke na e-mail i naučite nešto novo svaki dan.