Kada se javlja:
Javlja se u toku dječjih zaraznih bolesti (ospice, kozice, zaušnjaci), kod naročito teških oblika dječjih zaraza.
Kako prepoznati bolest:
Bolest počinje vrućicom, nevoljkošću, glavoboljom, mučninom, povraćanjem i poremećajem svijesti. Može postojati nesanica, ali i stalna pospanost. U toku bolesti javljaju se dvoslike (dvostruko viđenje), uzetost drugih živaca, prisilno zijehanje i stucanje. Može doći i do pojave napadaja padavice (epilepsije), nevoljkih kretnji rukama i nogama (koreatske kretnje), smetnji sluha, ravnoteže i govora. Bolesnik je često promjenljive svijesti, javljaju se stanja straha, nemira, uzbuđenosti i žalosti. Može biti i u nesvjestici (koma).
Upala mozga u ranom djetinjstvu — ako se ne liječi — dovodi do trajnih oštećenja mozga koja mogu biti uzrok padavice (epilepsija), duševne zaostalosti (slaboumnost, maloumnost) i raznih karakteroloških promjena ličnosti.
Posljedice:
Upala mozga je teška bolest, te može ostaviti trajnih posljedica u formi uzetosti, smetnji vida, sluha, govora i slabog sna.
Kako liječiti:
Liječenje upale mozga antibioticima je bez većeg uspjeha jer se na viruse ne može djelovati tim lijekovima. Uspješnije je liječenje upale mozga ako je izazvana drugim uzrocima. Važno je da bolesnik stalno miruje i da bude pod brižljivom njegom. Pravilnom ishranom i vitaminima podižu se opće obrambene snage organizma, što može ublažiti tok bolesti. Ova bolest zahtijeva dug oporavak.