Kako prepoznati ranu na prsnom košu-plućima | Kako zaštititi ranu na prsnom košu-plućima (PRVA POMOĆ)

POVREDE GRUDNOG KOŠA

Grudni koš štiti izrazito važne organe. Jedan od njih jesu pluća. Ona spadaju u dišni (respiratorni) sustav, a zadaća im je pročišćivati krv od ugljičnog dioksida i osvježiti je kisikom.

Kako je građen dišni sustav:

1. Dišni sustav započinje s nosom, te prelazi u ždrijelo, grkljan i dušnik koji se grana u dva zračna puta (bronhija, za lijevo i desno pluće). U plućnom tkivu bronhije se neprestano granaju prema sve manjim i tanjim ograncima, te na kraju završavaju malim mjehurićima (alveolama).

2. Nos ima svojevrsnu građu koja je osebujna po tome što njegovi prostori imaju veliku površinu koja je zaštićena sa po tri školjke na svakoj strani. Cijela je ta površina pokrivena sluznicom koja je veoma bogata tankim krvnim žilama (kapilarima). Tako nos ima vrlo bogati dovod krvi kojoj je zadaća da ugrije udahnuti zrak i sprovede ga u pluća. Hladan zrak u plućima može vrlo brzo izazvati razna teška oštećenja.

3. Ždrijelo je raskršće u kome se ukrštavaju dišni i probavni sistem. Na njegovoj prednjoj strani, odmah ispod jezika, nalazi se mali poklopac koji prilikom gutanja zatvara grkljan, kako komadići hrane ne bi ušli u dišni sistem gdje bi mogli izazvati jake napadaje kašlja, a možda i gušenje. U grkljanu se još nalaze i glasnice, koje treperenjem proizvode glas, a ujedno sudjeluju i kod puštanja zraka u pluća.

4. Dušnik se može nazvati glavnim zračnim putem, a pruža se od grkljana prema grudnoj šupljini i nalazi ispod prsne kosti. Gore spomenuto dijeljenje bronhija do najtanjih ogranaka, koji završavaju alveolama, predstavlja završetak dišnog sistema.

5. Te veoma sitne vrećice obložene su s vanjske strane bogatim spletom sitnih krvnih žila (kapilara), koje dovode nečistu, a odvode čistu krv, opskrbljenu kisikom.

Taj pojednostavljeni prikaz disanja potreban je da bismo shvatili sam mehanizam disanja. Izmjena plinova u plućima vrši se udisanjem i izdisanjem. Da bi se taj procesmogao normalno odvijati, i to 14—18 puta u minuti, grudna šupljina mora biti potpuno zatvorena. U stanju mirovanja ona ima određeni obujam. Kada udahnemo, obujam grudne šupljine povećava se i vanjski zrak zastruji do najsitnijih ogranaka bronhija. Za to je potreban rad ošita i rebra.

Prilikom udisaja ošit se nadima i time povećava obujam grudne šupljine. Pri udisaju djeluju i rebra. U svom toku od kičme do grudne kosti rebra su koso položena prema grudnoj šupljini. Mišići koji sudjeluju pri disanju pričvršćeni su za rubove rebara tako da prilikom svog stezanja rebra stavljaju u potpuno okomiti položaj i također povećavaju obujam grudnog koša. Time udisaj dobiva dodatnu količinu zraka. Zanimljivo je spomenuti da kod žena preteže rebrani tip udisaja, a kod muškaraca ošitni tip. To spominjemo zato da bi se, prilikom pružanja prve pomoći, zapazilo ali i shvatilo od kolike je važnosti osloboditi sve stege u tim predjelima.

 
POVREDE PLUĆA 

Kod povreda pluća disanje je ugroženo iz nekoliko razloga.

1. Krv koja prilikom povrede pluća istječe u dišne putove može se uslijed strujanja zraka vrlo brzo zapjenušati i tako smanjiti dišnu površinu, pa dolazi do gušenja.

2. Ako krv u velikoj količini otječe u grudnu šupljinu, otežava širenja pluća i opet smanjuje dišnu površinu, koja se kod normalnog čovjeka kreće od 3000 do 5000 kubičnih centimetara.

3. Druga je pojava izlazak zraka iz povrijeđenih pluća u grudnu šupljinu. Prilikom svakog udisaja jedan dio zraka izlazi u grudnu šupljinu i pritišće plućno tkivo. Veoma je opasno ako taj zrak nakon stanovitog vremena dođe pod pritisak, jer tada će biti otežan rad srca i druge strane pluća.

4. Takva opasnost može nastati ako se na grudnom košu nalazi rana kroz koju struji zrak u grudnu šupljinu. Tada se vrlo brzo pluće na toj strani skuplja, a time zakazuje i disanje.

SIMPTOMI:

Ako je povreda pluća spojena s prijelomom rebara, ili bez prijeloma rebara, ali s otvorenom ranom na grudnom košu, tada se već po izgledu unesrećenoga može prosuditi o njegovu stanju:

1. Disanje postaje vrlo naporno i nedostatno.

2. Lice pomodri, postaje podbuhlo s izbočenim očima.

3. Koža na licu i tijelu je vlažna, tijestasta i hladna.

4. Vene na vratu veoma nabreknu, jer je dotok krvi, uslijed promjene pritiska u grudnom košu, vrlo otežan.

5. Bol rane je jaka, pa i to otežava disanje.

6. Na čovjeku se vidi osjećaj straha.

7. Postoji li rana na grudnom košu, kroz nju čujno izlazi zrak, zbog čega se pjenuša krv.

 
PRUŽANJE PRVE POMOĆI  

u takvim slučajevima mora biti brzo i stručno:

1. Ako su dišni putovi začepljeni, unesrećenoga treba staviti u kosi položaj, s glavom prema dolje.

2. Oslabljeno disanje treba pojačati metodom disanja usta na usta.

3. Rana na grudnom košu mora biti što prije pokrivena priručnim, po mogućnosti sterilnim materijalom, a zatim treba unesrećenoga prevoziti u polusjedećem i postranom položaju, tako da leži ili se oslanja na povrijeđenu stranu grudnog koša.

Pratite nas na društvenim mrežama

Ne budite sramežljivi, pridružite se Kako.hr zajednici, svaki dan naučite nešto novo i podijelite svoja znanja s drugima.