Srce je vitalni organ koji pumpa krv kroz naš krvotok. Krv je važna tekućina koja nosi kisik i hranjive tvari do stanica našeg tijela te uklanja otpadne tvari i ugljični dioksid.
Građa i funkcija srca
Srce je mišićni organ veličine šake koji se nalazi u sredini prsnog koša, iza grudne kosti. Sastoji se od četiri glavne komore: dvije gornje atrije i dvije donje komore, ventrikula. Atriji i ventrikuli su odvojeni ventilima koji se otvaraju i zatvaraju kako bi krv kroz srce tekla u jednom smjeru.
Lijeva strana srca pumpa krv u čitav organizam, u sve ćelije u tijelu. Ova opskrba krvlju od ključnog je značaja za opstanak organizma, jer mu krv donosi kisik i hranljive materije, pa tako ćelije mogu ostati u životu i dobrom zdravlju.
Desna strana srca pumpa krv u pluća, gdje se ona nanovo obogaćuje kisikom. Dakle, krv siromašna kisikom ulazi kroz gornju i donju šuplju venu u desnu pretkomoru srca, prelazi u desnu komoru, a ova je svojom mišićnom snagom istiskuje u plućnu arteriju.
Plućna arterija se kasnije grana i razvodi krv po čitavim plućima. Tamo krv biva nanovo obogaćena kisikom i vraćena u lijevu stranu srca. Krv obogaćena kisikom utiče u lijevu pretkomoru srca kroz četiri plućne vene. Iz lijeve pretkomore osvježena krv dolazi u lijevu komoru, čijom mišićnom snagom biva istisnuta u aortu, najveću arteriju u organizmu. Aorta se grana u mnoštvo arterija i kapilara, koji donose svježu do svih organa i svih ćelija organizma.
Kako radi srce
Srce radi kao dvostruka pumpa. Ritmičkim skupljanjem i širenjem njegovih pretkomora i komora krv se pumpa u dva pravca – krv siromašna kisikom odlazi u pluća (tzv. mali krvotok), a krv bogata kiskikom u organizam (tzv. veliki krvotok).
Srce funkcionira kao pumpa slična mehaničkoj pumpi, koja se sastoji od mišićnih stanica zvanih miokardi. Kada srce kuca, miokardij se kontrahira i stvara pritisak koji potiskuje krv kroz srce i u arterije. Srce se kontrahira u ritmičkom uzorku koji se kontrolira putem električnih impulsa koji se generiraju u specijaliziranim stanicama u srčanom čvoru.
Ovi električni impulsi putuju kroz srce i potiču miokardij da se kontrahira u koordiniranom uzorku, što osigurava da se krv pumpa u pravom smjeru i ritmu. Ovaj proces se događa kontinuirano, tako da srce može pumpati krv cijelo vrijeme dok smo budni ili spavamo.
Srce je teško oko 300 grama, a kad čovjek miruje, pumpa 5 do 6 litara krvi u minuti. U vrijeme velikog fizičkog napora srce je u stanju ispumpati i do 20 litara krvi u minuti.
Jedan od načina da se procijeni koliko krvi srce ispumpa u minutu je mjerenje broja srčanih udara za vreme od jednog minuta; taj broj naziva se učestalnost srčanog ritma, ili srčana frekvencija.
Kako način života utječe na rad srca
Sve ovo se odvija automatski, bez naše svjesne kontrole. Međutim, način života, navike i bolesti mogu utjecati na srce i njegovu funkciju, što može uzrokovati probleme poput srčanih bolesti, aritmija i drugih zdravstvenih problema.