Kratki sazetak prve pomoci kako pomoci Kako pristupiti unesrecenoj osobi

Kratki sažetak prve pomoći (kako pomoći) | Kako pristupiti unesrećenoj osobi

Danas svatko može lako doći u situaciju pružanja prve pomoći kod neke nesreće na poslu ili na cesti. Od načina kako će to izvesti može zavisiti i sam život unesrećenoga. Da bi ta pomoć bila uspješna i korisna, mora osoba koja je pruža biti dobro upućena, jer inače može unesrećenome donijeti više štete nego koristi. Često prvu pomoć treba pružiti na samom mjestu nesreće, jer ne postoji mogućnost da se pozove stručna osoba, niti da se unesrećeni prenese u neku zdravstvenu ustanovu. Bilo bi poželjno da što više osoba pohađa tečajeve prve pomoći, a ovi će reci samo ukratko podsjetiti na najvažnije stvari.

NESVJESTICA

Uzroka ima više. Bolesnika treba poleći, otkopčati mu odjeću, osobito oko vrata i trbuha. Ako je blijed, neka mu glava bude nešto niže, a ako je crveno-plavkast, glavu treba malko podići. Lice treba poškropiti hladnom vodom ili istrljati mokrim rupčićem. Pobrinuti se valja za svjež zrak, otvoriti prozore i hladiti unesrećenoga mahanjem ako je toplo vrijeme.

Velika vrućina često izazove nesvjesticu, čak i toplotni udar. To se redovito događa kod visoke temperature i visoke vlage zraka, pa se tijelo ne može osloboditi suvišne topline. Osobu treba iznijeti iz zatvorene prostorije, poleći je na zračno, hladno mjesto, otkopčati joj i skinuti suvišnu odjeću, naročito gumiranu i impregniranu. Nikako mu davati alkoholnih pića. Ako prestane disati, treba pokušati s umjetnim disanjem.

SUNČANICA

Sunčanicu izazivaju sunčani zraci koji padaju na nezaštićenu glavu (npr. kod sunčanja na plaži), pa dolazi do podražaja mozgovnih opna. Bolesnika treba prenijeti u hlad, na glavu mu staviti hladne obloge, otkopčati odjeću, davati umjetno disanje ako je potrebno.

UDAR ELEKTRIČNOM STRUJOM

Većinom su uzrok neispravni električni aparati. Unesrećenome je život u opasnosti, pa treba raditi brzo i sabrano, ali pri tome paziti i na sebe. Najprije treba — ako je to moguće — isključiti struju. Ako nije — valja unesrećenoga osloboditi električnog voda, što je za spasioca naročito opasan zadatak. Poželjno je to raditi gumenim rukavicama ili bar tako da se ruke zaštite vunenom odjećom ili krpom. Ispod nogu mora biti suho tlo, a još je bolje staviti suhu dasku. Električnu žicu, ako struja nije iskopčana, treba ukloniti suhom motkom.

Oživljavanje unesrećenoga radi se s pomoću umjetnog disanja. Pri tome treba biti veoma strpljiv i ne puštati nakon početnih neuspjeha. U davanju umjetnog disanja mora se izmjenjivati više osoba.

SMRZNUĆA SU TAKOĐER ČESTA POJAVA

Smrznutu osobu nećemo odmah unositi u zagrijanu sobu, nego ćemo je trljati najprije snijegom, ledom ili hladnim mokrim krpama, dok se udovi malo ne zagriju i postanu gibljivi. Tada unosimo bolesnika u kuću, ako je potrebno, vršimo umjetno disanje, postepeno ga utopljujemo, i kad dođe k svijesti, ponudimo ga toplim čajem ili limunadom. Nikakva alkoholna pića nisu dopuštena.

UTAPLJANJE

Nije rijetka pojava ne samo kod slabih plivača nego ponekad i kod dobrih i iskusnih. Spašavanje utopljenika teško je i opasno, ne samo za slabog plivača nego ponekad i za najboljeg. Utopljenik se i za slamku hvata, a pogotovu će se u velikom strahu uhvatiti za svog spasioca i tako mu onemogućiti spašavanje. Utopljenika treba uhvatiti s leđa i polako povlačiti prema obali. Ako utopljenik nesvjesno onemogućuje spasiocu plivanje, mora ga se spasilac silom osloboditi u svom i njegovu interesu. Ako ga sretno dovuče na obalu, najprije će pokušati da mu iscijedi vodu i mulj, i to tako što će ga poleći potrbuške preko koljena. Zatim će pokušati s umjetnim disanjem, uz veoma mnogo strpljivosti.

OTROVANJA

Trebaju također ponekad stručnu pomoć od nestručnog lica. Može se raditi o hotimičnom ili nehotičnom otrovanju, i to uzimanjem raznih kemikalija, velikih doza lijekova (djeca), uzimanjem zagađene hrane (botulizam — hrana iz pokvarenih konzerva ili hrana zagađena crijevnim bakterijama, koja je dugo stajala na toplom mjestu). Kad se radi o kemikalijama, treba ustanoviti o kojem se otrovu radi. Najbolje je ako davanjem veće količine tople vode izazovemo povraćanje, osim kod jakih kiselina kad se to ne smije. U svakom slučaju, kod otrovanja treba hitno zatražiti stručnu pomoć najbliže zdravstvene stanice.

Najčešće se prva pomoć pruža prilikom RAZNIK OZLJEDA, RANA, IŠČAŠENJA, PRIJELOMA KOSTI, jer tu prva pomoć može biti od velike koristi ako se dovoljno stručno izvede.

Kod ozljeda i otvorenih rana mora se maksimalno paziti na čistoću ruku i zavojnog materijala koji ne može u svakoj prilici biti sterilan.

Često se moramo poslužiti rupčićem, ali moramo nastojati da on još nije upotrijebljen. Na ranu treba staviti unutrašnju stranu rupčića. Ako rana krvari u laganom mlazu, dovoljno je staviti obični zavoj, i krvarenje će uskoro prestati. Ako krv štrca iz rane, znači da je povrijeđena arterija. Ako je rana na ruci ili nozi, jače ćemo svezati ruku ili nogu iznad rane. U svakom slučaju, kad je krvarenje jače ranjenika treba uputiti u ambulantu gdje će dobiti injekciju antitetaničkog seruma.

KAD DOĐE DO LOMA neke od kosti, treba po mogućnosti fiksirati ruku ili nogu na jedan čvrst predmet — dasku, štap, kišobran — ili ozlijeđenu nogu na zdravu, a ruku uz grudni koš. Ako je kost, osim što je prelomljena, probila kroz kožu (otvorena fraktura), treba i tu poduzeti mjere kao i kod svake otvorene rane, pa odmah prenijeti bolesnika u zdravstvenu ustanovu.

Pratite nas na društvenim mrežama

Ne budite sramežljivi, pridružite se Kako.hr zajednici, svaki dan naučite nešto novo i podijelite svoja znanja s drugima.