AdminKako nastaje drhtanje:
Drhtanje nastaje bilo za vrijeme mirovanja, bilo pak u početku ili za vrijeme hotimičnih kretnji. Javlja se i kod zdravih ljudi kad su naglo izloženi studeni, zatim zbog umora, nakon nošenja teških tereta ili iz duševnih razloga. Stalno nehotično drhtanje (patološki tremor) jeste znak živčane bolesti. Takvo drhtanje sastoji se od više ili manje ritmičkih pokreta oko jedne osovine, zbog izmjeničnih stezanja i opuštanja jedne grupe mišića.
Gdje se javlja drhtanje:
Drhtanje se najčešće javlja na rukama, nogama, glavi, spuštenim vjeđama, donjoj vilici i jeziku. Razlikujemo brzo i sporo, te fino i grubo drhtanje. Drhtanje za vrijeme mirovanja karakteristično je za Parkinsonovu bolest i za arteriosklerozu krvnih žila mozga. Takvo drhtanje sliči na brojanje novca ili pravljenje pilula. Drhtanje koje se javlja u početku ili za vrijeme izvođenja hotimičnih kretnji nailazimo kod raznih bolesti velikog i malog mozga (npr. multipla skleroza, tumor malog mozga itd.).
Postoji i drhtanje čiji je uzrok nepoznat. Takvo drhtanje javlja se još u mladosti i može trajati čitavog života, teško se liječi, ali je neopasno jer osim drhtanja nema drugih znakova oboljenja živčanog sustava.
Kada se javlja drhtanje:
Drhtanje se javlja i kod nekih otrovanja (olovom, živom, alkoholom), kod nekih unutrašnjih bolesti (npr. Basedowljeva bo-lest) i sifilisa mozga (progresivna paraliza). Svako drhtanje prestaje u snu.
Kako liječiti:
Liječenje drhtanja sastoji se u liječenju osnovne bolesti koja ga je uzrokovala. Prestankom uzročne bolesti prestaje i drhtanje. Ipak se daju razni lijekovi protiv drhtanja, da bi se ublažio ovaj, za bolesnike veoma neugodan simptom.
