Sto je pneumokonioza kako nastaje pneumokonioza kako sprijeciti pneumokoniozu

Što je pneumokonioza | kako nastaje pneumokonioza | kako spriječiti pneumokoniozu

Pneumokonioza je profesionalno oboljenje pluća koje izaziva udisanje bilo koje vrsti prašine. Svaka vrsta prašine izaziva posebnu vrst pneumokonioze.

Silikoza:

Pneumokonioza, izazvana česticama prašine kvarca (kremena), zove se i silikoza. Štetno djelovanje čestica kvarca ovisi o njihovoj veličini kao i o količini prašine koja kruži zrakom oko radnika. Važna je i starost sitne kvarcne prašine. Osobito je štetna “svježa” prašina, koja se udiše baš na mjestu gdje se lomi kamena pećina. Prašina koja se dulje zadržala u zraku, nije toliko štetna.

Poznato je da pustinjski stanovnici ne obolijevaju od silikoze, iako pustinjski vjetar raznosi sitnu prašinu kvarca koju oni udišu. Što je radnik dulje udisao svježu kvarcnu prašinu, što je radio teže i prema tome dublje disao, to će i djelovanje prašine biti jače i brže će doći do pneumokonioze, a to znači do oboljenja pluća.

Proučavanjem radnih mjesta, na kojima dolazi do silikoza, ustanovljeno je da ne obolijevaju svi radnici pod jednakim uvjetima rada. Već smo spomenuli koliko je kod disanja važno da se diše kroz nos.

Nos je naša prva brana protiv raznih bolesti

On je filtar ili čistač zraka koji udišemo. Ustanovljeno je da od silikoze obolijevaju najčešće radnici s nekom bolešću nosa, ili koji imaju smetnje pri disanju kroz nos. Radnici koji su nesmetano disali kroz nos ili nisu uopće obolili, ili su oboljeli od silikoze u blagom obliku.

Antrakoza:

Ugljena prašina u ugljenokopima također dolazi do pluća rudara i izaziva antrakozu. Pneumokonioza izazvana ugljenom prašinom mnogo je blažeg oblika od silikoze.

Sitna prašina od željeza izaziva siderozu. Željezni prah dolazi do plućnih alveola i tamo izaziva promjene karakteristične za pneumokoniozu.

Jednom nastale promjene na plućima stalne su, a najteže je to da bolest napreduje čak i kad radnik napusti svoje radno mjesto. Tegobe su u početku veoma male, često ih i nema. Najprije se javlja osjećaj gušenja i pritiska u prsima, isprva obično samo kod napornog rada, a zatim i za vrijeme mirovanja. Gušenje i teško disanje postaju tokom vremena sve teži. Uz to se uskoro javlja i kašalj.

S vremenom kašalj postaje sve žešći, tako da remeti san. Ispljuvka nema mnogo, pa i to samo izjutra. Ispljuvak je karakterističan za pojedinu vrstu pneumokonioze. Kod silikoze je ispljuvak nalik na staklastu sluz. Kod antrakoze znade biti crn od ugljena, a kod sideroze žućkastocrven. Mogu se javiti i manja ili veća krvarenja.

Poslije jakog kašlja dolazi do teškog disanja, a usne pomodre, što je znak da je oslabio rad srca. Kasnije nastupaju znaci kroničnog bronhitisa i emfizema pluća. Najčešća je komplikacija tuberkuloza koja veoma često dolazi poslije silikoze. Kod nekih vrsta pneumoko¬nioza dolazi kasnije i do raka pluća. To se javlja u najvećem broju kod kopača urana.

Opaženo je da se silikoza katkad može razviti veoma brzo i izazvati smrt. Takav brz tok nastaje kod radnika koji rade pod osobito teškim uvjetima, tj. tamo gdje nije provedena zaštita na radnom mjestu, kad radnici buše tunel, gdje je zagađenost zraka sitnom kremenom prašinom znatna. Kod njih se već poslije godinu do godinu i pol javlja teška silikoza, a najkasnije za dvije godine nastupa i smrt.

To su ipak rijetki slučajevi. Kod naših se kamenorezaca prve promjene na plućima pojavljuju poslije deset godina rada, a poslije punog radnog staža svi radnici već imaju silikozu.
Svaku pneumokoniozu treba smatrati veoma ozbiljnim oboljenjem.

Težina bolesti ovisi o tome koliko dugo radnik radi na ugroženom radnom mjestu, i koliko je za to vrijeme udahnuo opasne prašine. Prašina koja je došla u pluća tamo i trajno ostaje. Oštećuje pluće tako da se silikoza i dalje razvija, iako veoma sporo. Ako se radnik udalji s opasnog radnog mjesta dok još nije došlo do pojave silikoze, ona će se ipak pojaviti i poslije desetak godina.

KAKO SPRIJEČITI

Na način da se u industriji primjenjuju odgovarajuće zaštitne mjere. Te se mjere sastoje u tome da se iz pogona potpuno izbaci opasan materijal, gdje je to moguće. Točak za brušenje, koji je dosad bio od kremena, treba zamijeniti točkom od umjetnog kamena koji sadrži silicija. To treba uraditi u svim brusionama. Isto tako, glačanje metala treba vršiti drugim materijalom, a ne kremenom. Na svakom takvom radnom mjestu trebaju se nalaziti uređaji za usisavanje prašine. Radnici moraju imati radna odijela i maske.

Pratite nas na društvenim mrežama

Ne budite sramežljivi, pridružite se Kako.hr zajednici, svaki dan naučite nešto novo i podijelite svoja znanja s drugima.