Ana JanušićŠto je kastracija kućnih ljubimaca?
Kastracija životinja je operativno uklanjanje spolnih organa – kod ženke (što se u svakodnevnom govoru često naziva sterilizacijom) jajnika, jajovoda i maternice, a kod mužjaka testisa. Puno je razloga za kastraciju kućnih životinja važnih za same životinje, njihove skrbnike i za sve ljude s kojima te životinje direktno ili indirektno dolaze u kontakt. Tu spadaju:
- zdravlje životinja
- njihovo lakše uklapanje u našu svakodnevnicu
- budućnost novih generacija koje najčešće završe tragično
- sama sigurnost i zaštita ljudi od onih životinja koje, ne svojom krivnjom, zbog bolesti, ugriza i sličnih razloga postanu opasne za okolinu
Ogroman broj zdravih pasa i mačaka ubija se svake godine zato što nema dovoljno ljudi, koji bi se odgovorno i na zadovoljavajući način brinuli za njih tijekom cijelog njihovog života. Starije životinje često završe na cesti, jer ih se njihovi skrbnici jednostavno odreknu. Takva životinja postaje opasna za okolinu, ali ponajviše postaje usamljena i uplašena životinja koja završi u skloništu ili pod kotačima automobila.
Također, životi mnogih kućnih životinja nepotrebno su ugašeni zbog nekontroliranog povećanja njihove populacije. Pravo rješenje za to je kastracija ženki i mužjaka.
Prednosti kastracije za zdravlje kućnih ljubimaca
Prevencija tumora i karcinoma
Kastracija značajno smanjuje rizik od razvoja određenih vrsta tumora. Kod ženki, kastracija prije prvog tjeranja može smanjiti rizik od tumora dojki za čak 90%. Kod mužjaka, kastracija eliminira rizik od raka testisa i značajno smanjuje šanse za razvoj problema s prostatom.
Sprječavanje piometre
Piometra je ozbiljna i često smrtonosna infekcija maternice koja se može pojaviti kod nekastriranih ženki. Uklanjanjem maternice i jajnika, kastracija potpuno eliminira rizik od piometre, čime se životinje štite od bolnih i potencijalno smrtonosnih stanja.
Smanjenje rizika od hormonski uvjetovanih bolesti
Kastrirane životinje imaju niži rizik od razvoja hormonalnih poremećaja kao što su lažna trudnoća i hormonalno uvjetovani dermatitisi. Također, kod ženki se smanjuje rizik od razvoja šećerne bolesti (diabetes mellitus) .
Produžen životni vijek
Studije pokazuju da kastrirane životinje žive duže. To je dijelom zbog smanjenog rizika od infekcija, tumora i drugih zdravstvenih problema, ali i zbog smanjenja sklonosti rizičnom ponašanju koje može dovesti do ozljeda ili bolesti .
Poboljšano ponašanje
Kastracija može pomoći u smanjenju problematičnog ponašanja kod kućnih ljubimaca. Mužjaci često postaju manje agresivni, manje skloni teritorijalnom obilježavanju i skitnji, što smanjuje rizik od tučnjava i povreda. Ženke također postaju mirnije i manje podložne stresu uzrokovanom hormonalnim promjenama.
Smanjenje broja neželjenih ljubimaca
Kontrola populacije kućnih ljubimaca jedan je od najvažnijih benefita kastracije. Time se smanjuje broj neželjenih ljubimaca koji završavaju u skloništima ili na ulici, što doprinosi smanjenju patnje i troškova povezanih s udomljavanjem i zbrinjavanjem napuštenih životinja .
SKRBNICI KUJA redovito imaju probleme sa šetnjama kada se ona tjera, kao i s održavanjem kuće te okupljanjima grupa mužjaka ispred vrata koji zavijaju cijele noći. Kuja je za to vrijeme nesretna, jer ne može ispuniti svoju ulogu i zadovoljiti svoj instinkt.
Prije je vladalo mišljenje da bi kuja trebala imati jedno leglo prije kastracije zbog zdravlja. Danas je dokazano da to uopće ne utječe na njezino zdravlje te je samo psihički zbunjuje. Kuja koja se tjera, a nema se priliku pariti, može postati depresivna, agresivna prema drugim psima i čak bježati od kuće u potrazi za mužjakom.
Nažalost, takvu kuju brzo nađu drugi psi lutalice koji je nasilno i naizmjence pare, što je za nju bolno i traumatično, a često i kobno. Ako se kujica i uspije vratiti doma, osim sa šest do deset štenaca u utrobi, često ostaje i s traumom te može početi iskazivati agresivnost prema drugim psima.
MNOGE KUJE TEŠKO PODNOSE POROD i na kraju su jako iscrpljene i teško se oporavljaju, pogotovo ako su prije toga lutale mjesec dana. Porod zna biti kompliciran te kuja zajedno sa štencima može lako izgubiti život. Dva mjeseca, koja psići moraju provesti uz majku, zahtijevaju puno našeg vremena, brige, ljubavi te financijskog ulaganja. Udomiti štence, i to osobito mješance ili kujice, strašno je težak i odgovoran zadatak.
Vi postajete odgovorni za njihovu budućnost i njihove živote. Oni štenci koji se ne uspiju udomiti završe na cesti ili u skloništima, a budućnost im je neizvjesna. Za one štence koje uspijemo udomiti ne možemo nikada biti sto posto sigurni da žive na odgovarajući način. Tako se krug neželjenih psića ne prekida.
NI S MUŽJACIMA NIJE BOLJE, jer gotovo svaki pas živi u okruženju neke kuje koja se tjera. Takav pas ju osjeća te postaje nemiran, odbija jesti i spavati, cvili i zavija, tuče se s drugim mužjacima te bježi od kuće. Uvijek postoji opasnost od otrovanja, udarca autom ili kakve druge traume te tužbi ljutitih skrbnika kuje, jer ih takav mužjak prati i ‘maltretira’. Sve se to odnosi i na mačke.
Kastracija kućnih ljubimaca kao način kontrole populacije
Znanost je pokazala kako sve češće, kao i ljudi, životinje obolijevaju od raznih tumora i karcinoma. Kod kuja i maca, to su tumor dojki, maternice, piometra, sepsa, a kod mužjaka i mačaka rak prostate i testisa. Simptomi se teško i kasno otkrivaju, kada je teško spasiti životinju za koju su te bolesti bolne i pogubne. Kastracija je idealna prevencija tih bolesti. Također je dokazano da operirana životinja živi duže. Danas je takva operacija rutina te životinja već isti dan, nekoliko sati nakon operacije, može sve samostalno obavljati. Skrbnik je jedino dužan paziti da životinja ne ošteti šavove koji se vade nakon sedam do deset dana.
Životinje koje završe na cesti mogu dobiti razne bolesti, koje mogu biti opasne i za ljude. Takva životinja s vremenom postaje nedruželjubiva, jer često doživljava traume od strane ljudi, pa tako postoji i opasnost da nas ugrize.
Da bi se sve to spriječilo, trebamo im olakšati život za koji se one nisu same odlučile, nego smo mi tu odluku donijeli za njih. Puno je humanije spriječiti nekontroliranu reprodukciju koja neizbježno vodi do patnje i okrutne smrti životinje, nego zatvarati oči i opravdavati se idejom kako je to neprirodno. Da li je prirodno živjeti na hladnom i vlažnom betonu nekog privremenog skloništa ili na ulici, u strahu od batina, bez hrane i vode, čekajući smrt ili u domu bez ljubavi gdje životinju tuku i zanemaruju? Ako se životinja kastrira učinit ćemo joj uslugu, jer će moći zadovoljnije i zdravije živjeti, neopterećena instinktima koji joj zagorčavaju život sa čovjekom, tj. život na čovjekov način
Kada je najbolje vrijeme za kastraciju?
Veterinari preporučuju kastraciju kućnih ljubimaca prije prvog tjeranja kod ženki i prije dobi kada mužjaci počnu pokazivati teritorijalno ponašanje. Rano obavljanje kastracije pruža najveće zdravstvene benefite i sprječava mnoge potencijalne probleme kasnije u životu. Kujica neće zaostati u rastu (dapače, poznato je da kastracija u mladosti svih životinja dovodi do produljenog rasta epifize, što rezultira čak nešto višim rastom). Također, kastrirana životinja neće promijeniti narav, štoviše, bit će umiljatija i zaigranija (poznato je da su odrasle, nekastrirane kuje često neprijateljski raspoložene prema mnogim psima).
Poznato je da, ako se mužjaka kastrira prije nego što počne dizati nogu pri mokrenju, sigurno će biti ‘blaže’ naravi u odnosu prema psima. Hormoni tada neće upravljati njegovim nagonima za čuvanje i zaštitu teritorija od drugih mužjaka. S druge strane, ako je kujica kastrirana prije prvog tjeranja, mogućnost da u kasnijoj dobi oboli od tumora mliječne žlijezde je gotovo jednaka nuli. Ako se kujicu kastrira poslije jednog tjeranja, mogućnost tog tumora ipak je izvjesna (iako mnogo rjeđe nego kod nekastrirane kuje). Također, takve kuje ne obolijevaju od gnojne upale maternice (piometra), jer je to također uvjetovano hormonima iz jajnika. Nadalje, zna se da su ženke životinja sklonije razvoju diabetes mellitus-a (‘šećerna bolest’), a kod kastriranih kuja ta je bolest četiri puta rjeđa nego u nekastriranih.
Kad se sve to pobroji, tjeranje kuja najmanji je problem
Daleko su veći problem bolesti kao posljedica poremećene funkcije jajnika. Što se tiče debljanja, poznato je da se debljamo od hrane, odnosno prekomjernog unosa kalorija u odnosu na aktivnost. Ako je kujica inače ‘dobar jelac’ i ovako i onako treba pripaziti na količinu hrane koju dobiva, naravno, proporcionalno aktivnosti. Debljina kuje nema nikakve veze s kastracijom.
Samo jedna mačka i njeno potomstvo tijekom sedam godina mogu donijeti na svijet 420.000 mačića, dok samo jedna kuja i njeno potomstvo tijekom sedam godina mogu donijeti na svijet 67.000 štenadi. Prevencija ovog problema je kastracija kućnih i uličnih životinja.
Mitovi i stvarnosti o kastraciji
Unatoč jasnim zdravstvenim prednostima, postoje mnogi mitovi i nesporazumi o kastraciji. Neki vjeruju da kastracija može “ubiti duh” životinje te da je to neprirodno ili pak da može dovesti do debljanja. Međutim, istraživanja pokazuju da kastracija nema negativan utjecaj na osobnost ljubimca, a debljanje se može kontrolirati pravilnom prehranom i redovnom fizičkom aktivnošću. Je li prirodno da životinje žive urbanim životom, na način koji im čovjek nameće, a koji je sve osim prirodan? Što se tiče sputavanja duha životinja, upravo to činimo ograničavanjem i zabranjivanjem životinjama da ispune svoju ulogu produžavanja vrste, tj. reprodukcije. Zato je bolje ukloniti mogućnost reprodukcije, nego ostavljati mužjake sa stalnom željom za ženkama, koje se dva puta godišnje tjeraju.
Zaključak
Kastracija kućnih ljubimaca ključan je korak ka osiguravanju njihovog dugog i zdravog života. Ova procedura ne samo da sprječava ozbiljne zdravstvene probleme. Također doprinosi smanjenju broja neželjenih životinja i poboljšava ukupnu kvalitetu života vašeg ljubimca. Za više informacija i konzultacije o kastraciji, obratite se svom veterinaru ili posjetite vjerodostojne izvore kao što su Veterinarski institut.
Kastracija nije samo odgovoran izbor za vaše ljubimce, već i za zajednicu u kojoj živimo.
Izvori:
