Zapravo, mi ne znamo pouzdano ni koliko su oceani stari.
Izgleda izvjesno da oceani nisu postojali u fazi Zemljina nastanka. Moguće su najprije postojali kao oblici pare koja se pretvorila u vodu kad se Zemlja ohladila. Pravljene su procjene starosti oceana prema količini mineralnih soli u njima. Po tim procjenama, starost oceana iznosi između 500 milijuna i 1 milijarde godina.
Znanstvenici su gotovo sigurni da je najveći dio Zemljine površine u prošlosti bio prekriven morem. Neki dijelovi Zemlje nalazili su se vise puta pod vodom. Ali, mi ne znamo jesu li dna oceana ikad bila suha niti je li kopno, koje danas postoji, ikad bilo ispod nekoć dubokog oceana.
Međutim, ima dosta dokaza da su neki dijelovi Zemlje nekoć bili dno plitkog mora.
Na primjer, većina vapnenaca, pješčenjaka i škriljevaca, koji se danas nalaze na Zemlji, nastali su taloženjem u vodi. Kreda, koja se nalazila u Engleskoj. Teksasu i Kansasu, stvarala se na morskom dnu. Ona je nastala od školjki malih organizama koji su potonuli na morsko dno i na taj način stvorili ono što mi danas zovemo kreda.
Danas vode svih oceana prekrivaju gotovo tri četvrtine Zemljine površine. Premda postoje veliki dijelovi oceana čije dno još uvijek nije ispitano niti proučeno, imamo dosta jasnu predodžbu o tomu kako izgledaju oceanska dna. Ima područja koja su slična planinskim vijencima, visoravnima i dolinama. Ali, konfiguracija (obličje, oblik) oceanskog dna nije tako raznolika kao površina kontinenata.