Kopriva – biljka koja povoljno utječe na normalan razvitak i sastav krvi

KOPRIVA, ŽARA

Koprive rastu kao ceste i bujno razvijene zeljaste biljke u neposrednoj blizini čovjeka, uz kuće i staje, plotove i putove, kao i opcćnito na onečišćenim i zapuštenim mjestima. No kopriva ima i drugdje u prirodi, redovito na tlu s mnogo organskih tvari. To su biljke na kojima su svi dijelovi intenzivno zeleni i pokriveni žljezdastim dlakama čija sadržina žari, peće. Pa ipak, i te biljke čovjek već odavno koristi za hranu (čovjeka i domaćih životinja).

Uz ostale tvari, kopriva sadrži i vrlo mnogo mineralnih tvari. U stanicama ima mnogo biljnog zelenila. Sve to opravdava upotrebu koprive ne samo kao zdravog i biljnim zelenilom bogatog povrća nego i kao prirodnog lijeka. Narod se služi koprivom kod raznih bolesti.

Spominjemo samo njezinu upotrebu kao sredstva koje liječi slabokrvnost (navodno zbog željeza). Kopriva pomaže i kod unutrašnjeg krvarenja (bubrega, mokraćnog mjehura, maternice). Svježi sok lišca zaustavlja krvarenje iz nosa. Na krv povoljno utječu, izravno ili posredno, i mnoge druge biljke koje narod upotrebljava i u drugim bolestima, i to prvenstveno one koje sadrže gorke tvari, eterična ulja, te tvari koje i inače pomažu u bolestima probavnog trakta, bubrega i mokraćnog mjehura. Mnoge od njih narod uvrštava medu one za koje vjeruje da čiiste krv. Takve se biljke naročito mnogo upotrebljavaju u tzv. proljetnim kurama. Zato je i liječenje krvi povezano s liječenjem svakovrsnih poremećaja u cjelokupnoj izmjeni tvari (metabolizmu).