AdminSve praživotinje žive u vodi ili na vlažnim mjestima. Znanstvenici ih vrlo pažljivo proučavaju, jer, iako imaju samo jednu stanicu, ta stanica obavlja sve zadatke potrebne za održavanje života! Može loviti hranu i jesti, probavlja je i pretvara u živu tvar. Može disati, izgarati hranu i izbacivati nepotrebne sastojke. Može se i razmnožavati.
Praživotinje se razmnožavaju diobom, pri čemu svaka polovica stanice postaje cijela nova životinja, ili “pupanjem”, pri čemu se pupoljci odvajaju i stvaraju odvojene životinje.
Postoji preko 15.000 različitih tipova praživotinja, pa su ih znanstvenici podijelili u podskupine ili klase. Dvije glavne klase se zovu “rizopode” (korjenonošci) i “infuzoriji” (naljevnjaci).
Korjenonošci imaju “lažnu nožicu”, koja se izbacuje u raznim pravcima, a može se i uvući u tijelo. U zanimljive redove ove klase spada „foraminifera” ili šupljasti korjenonošac. Njena malena ljuštura od krede je puna rupa. Živi u toplim i umjereno toplim morima. Kad ugine, njena ljuštura pada na dno i tijekom stoljeća se tako stvaraju naslage krede.
Naljevnjaci su složenije praživotinje. Imaju dlačice koje im strše iz tijela. Koriste ih kao vesla prilikom kretanja kroz vodu. Najsloženiji oblici praživotinja imaju dlakaste konce, koji se zovu “treplje”.
Neke praživotinje žive kao paraziti (nametnici) u čovjeku i životinjama. U određenim fazama svog životnog ciklusa formiraju spore. Neke praživotinje u čovjeku izazivaju bolesti, na primjer malariju ili bolest spavanja.
