Kris J.Kako trenirati sigurno zadržavanje daha za potrebe ronjenja na dah ili podvodni ribolov?
U ovom članku ćemo istražiti što se događa u tijelu kada zadržite dah, moguće nuspojave i koristi te kako možete sigurno trenirati da duže zadržite dah.
Što se događa kada zadržite dah?
Kada zadržite dah, vaše tijelo prolazi kroz nekoliko faza:
– 0:00 do 0:30: Možete se osjećati opušteno dok zatvarate oči i “isključujete svijet” oko sebe.
– 0:30 do 2:00: Počet ćete osjećati nelagodnu bol u plućima. Nije da vam ponestaje zraka, već se ugljični dioksid (CO₂) nakuplja u krvi jer ga ne izdišete.
– 2:00 do 3:00: Želudac se počinje brzo grčiti i kontrahirati jer vas dijafragma pokušava prisiliti da udahnete.
– 3:00 do 5:00: Počet ćete se osjećati omamljeno. Kako se CO₂ nakuplja, istiskuje kisik iz krvotoka i smanjujete količinu kisika koji putuje do mozga.
– 5:00 do 6:00: Tijelo će početi drhtati jer mišići nekontrolirano kontrahiraju. Ovo je trenutak kada zadržavanje daha može postati opasan za vas.
– 6:00 i duže: Možete izgubiti svijest. Mozgu je potreban kisik, pa vas onesvijesti kako bi se automatski mehanizmi disanja ponovno aktivirali.
Nuspojave zadržavanja daha
Zadržavanje daha predugo može imati neke nuspojave, uključujući niski broj otkucaja srca, nakupljanje CO₂ u krvotoku, ozbiljne probleme s plućima, pa čak i srčani zastoj.
Koristi od zadržavanja daha
Zadržavanje daha može imati korisne i potencijalno životno važne koristi, uključujući:
– Povećanje životnog vijeka očuvanjem zdravlja matičnih stanica.
– Moguća regeneracija novog tkiva u mozgu.
– Povećanje otpornosti na bakterijske infekcije.
– Učenje kako se opustiti.
Kako duže zadržati dah pod vodom?
Ako želite naučiti kako duže zadržati dah, važno je ići polako i koristiti zdrav razum.
Korak po korak to izgleda ovako:
1. Naučite kako duboko udahnuti: Ovo uključuje kretanje trbuha gore-dolje umjesto ramena i prsa.
2. Vježbajte “povećanje kapaciteta pluća”: Isprobajte vježbe poput box breathing ili dijafragmatskog disanja.
3. Naučite zadržati dah prema CO₂ statičkim apnea tablicama: Ovo se često koristi kod slobodnih ronilaca.
4. Naučite pohraniti kisik prateći tablice kisika: Ovo uključuje zadržavanje daha i postupno povećanje vremena.
5. Postupno povećavajte vrijeme zadržavanja daha: Nemojte žuriti s ovim dijelom. Zadržite dah dok ne počnete osjećati simptome, poput omaglice.
Zaključak
Zadržavanje daha nije samo trik za zabavu na bazenu. Može vam spasiti život u određenim situacijama i može imati druge fiziološke koristi
Izvor: HealthLine.com
