Kako fotografirati | Odabir i uporaba kamere

Jeftina i jednostavna za primjenu te idealna za obiteljske snimke. Neke se mogu namjestiti za oblačno nebo, slabo sunce i jako sunce.

 

Ova vrsta kamere daje bolje rezultate od kompaktne kamere fiksnog žarišta, a jednako ih je lako upotrebljavati — ali nešto su skuplje. Najbolji modeli imaju "magično oko" koje automatski izoštrava sliku — jednostavno usmjerite kameru prema željenom objektu i pritisnete okidač. Neke imaju ograničen izbor postavki za ručno namještanje žarišta. Većina ih upotrebljava 35 mm film i ima ugrađenu bljeskalicu.

 

Kod ove vrste kamere objektiv kamere također služi kao tražilo. I vi i kamera "vidite" isti prizor tako da je slaganje kompozicije i izoštravanje jednostavno i točno. Kamera ima izmjenjive postavke otvora zaslona i brzine zatvarača. Za nju se upotrebljava 35 mm film i niz objektiva i dodataka koji se mogu na nju postaviti.

 

Njima se u roku od nekoliko minuta može snimiti, razviti proizvesti gotova slika.

 

Recite trgovcu koji prodaje fotografske kamere koliko novca želite potrošiti i kakvu vrstu fotografija namjeravate snimati, a on će vam savjetovati koje su kamere najbolje za koju namjenu. Cijena obično odražava kvalitetu. Ako vam je previše složen rad s otvorima zaslona i brzinama zatvarača, kupite jednostavnu kameru fiksnog žarišta — ili, za nešto više novca, automatsku kompaktnu kameru.

 

Na tržištu postoje razni izmjenjivi objektivi, uglavnom za jednooke refleksne kamere. Standardni objektiv za jednooku refleksnu kameru ima žarišnu duljinu (udaljenost između objektiva i filma) od 50 mm s vidnim kutom od 4? stupnjeva – kao i ljudsko oko. Teleobjektivi približavaju udaljene objekte. Žarišna duljina seže od 80 mm do 500 mm ili više. Upotrebom širokokutnih objektiva, stabla i visoke zgrade mogu se fotografirati iz blizine. Žarišna duljina objektiva obično je 28 mm ili 35 mm. Zum-objektivi omogućuju vam brzu izmjenu žarišnih duljina, za snimanje udaljenih objekata ili krupnih planova, bez izmjene objektiva. Otvori zaslona i brzina zatvarača Kamera s izmjenjivim postavkama ima niz "f" brojeva (stupnjevi otvora zaslona). Na standardnom 50 mm objektivu brojevi su 1,8; 2; 2,8; 4; 5,6; 8; 11; 16. Jednako kao što se šarenica oka širi u mraku i sužava pri jakoj svjetlosti, tako morate (osim ako kamera nije automatska) podesiti zaslon nalik šarenici oka koji se nalazi ispred objektiva kamere kako biste ga prilagodili trenutačnoj svjedosti. Broj "f" naznačava veličinu otvora zaslona. Brzina zatvarača označena je dijelovima sekunde. Kad pritisnete okidač, zatvarač se otvara na trenutak i tako propušta svjedost kroz zaslon u kameru.

 

Na omotima filmova uočit ćete ispisana slova ISO (International Standards Organizatiori) ili ASA (American Standards Association) i broj. Sto je broj veći, to je film osjetljiviji. Većina filmova također je označena s DX, što znači da će se osjetljivost filma automatski podesiti na DX-kamerama. U suprotnome, podesite kameru na ISO/ASA postavku. Osjetljivost filma od ISO 100 ili 200 odgovara snimanju fotografija na otvorenome za lijepog vremena ili snimanju obiteljskih fotografija. Za snimanje u zatvorenome prostoru ili pri prigušenom ili zimskom osvjetljenju, upotrijebite osjedjiviji film, kao što je ASA 100.

    

Postoje dva oblika elektroničkih bljeskalica. Ugrađene bljeskalice nalaze se u mnogim modelima kamera, uključujući i one jeftine. Neke se uključuju automatski pri slabome osvjetljenju, dok druge imaju signalnu lampicu koja naznačava da je potrebna upotreba bljeskalice. Odvojene bljeskalice pričvrste se na kameru "vrućim kontaktom" i moraju odgovarati modelu kamere. Neke bljeskalice imaju posebne mogućnosti, kao što je nagibno kućište, zum-kućište i dodatci za raspršivanje bljeska.

 

Neizoštrene slike – kako biste izbjegli neizoštrene slike uzrokovane slučajnom trešnjom kamere, upotrijebite brzinu zatvarača 1/60 sekunde ili veću i lagano pritisnite okidač.

Preblijeda/pretamna fotografija – ako niste sigurni kolika je ekspozicija potrebna, snimite tri fotografije s tri različita trajanja ekspozicije.

Previše kontrasta – na jakome suncu, sjajno osvijetljeni dijelovi slike mogu ispasti izbijeljeni, a sjenoviti dijelovi gotovo crni. Kako biste izbjegli ovakav efekt, objekt vam mora biti smješten u laganu sjenu. Također možete upotrijebiti bljeskalicu kako biste osvijetlili dijelove objekta koji se nalaze u debljoj sjeni.