Kako investirati (ulagati)

Oplođivanje novca kupnjom dionica i vrijednosnih papira

1. Države i tvrtke nabavljaju dio novca koji im je potreban za djelovanje tako što izdaju vrijednosne papire, obično u obliku dionica i obveznica. Ljudi koji kupuju udjele postaju vlasnici udjela imovine tvrtke, što im daje pravo na udio njezinoga profita i, u slučaju likvidacije tvrtke, na udio preostale imovine pošto svi ostali vjerovnici budu isplaćeni.
 
2. Sami vrijednosni papiri također imaju vrijednost. Mnogi se mogu kupiti ili prodati u bilo koje vrijeme na burzi dionica ili, u slučaju nekih manjih tvrtki, na tržištu vrijednosnih papira neuvrštenih na burzu.
 
3. Plaćanja kamate od dionica i udjela podliježu porezu na dohodak. Ako prodate udio za profit, vjerojatno ćete morati platiti porez na kapitalni dobitak. K tome, postoje naknade za kupovinu i prodaju koje naplaćuju banke, stvaratelji tržišta ili burzovni mešetari ili bilo tko drugi tko vas zastupa. Tu su i troškovi biljega koji se moraju platiti na kupovinu, ali ne i na novu emisiju dionica. Uzmite u obzir sve te rashode ako se odlučite investirati novac.
 
Odabir investicije 
 
1. Dionice i udjeli nisu dobri za ulaganje rezervnoga fonda koji biste mogli žurno zatrebati. Njega je najbolje staviti u štedionice na BANKOVNE RAČUNE kako biste zaradili kamatu. S druge strane, ako imate nešto likvidnoga kapitala, vrijednosni papiri vam mogu dati veće prilike da ga oplodite, također povećavajući vaš prihod — jednako tako možete biti na gubitku ako padne cijena udjela.
 
2. Dionice koje imaju fiksnu kamatnu stopu sigurnija su investicija od redovnih dionica koje nemaju (no ako tvrtka dobro posluje, njezine dividende vlasnicima redovitih dionica mogu biti izdašne). Najpopularnije vrste izdaju država i lokalne vlasti. 
 
3. Državni vrijednosni papiri ponekad se nazivaju i prvorazredni vrijednosni papiri ili vrlo sigurne vrijednosnice jer je kamata zajamčena. Prije kupnje, pozorno provjerite dionicu. Prvo, koliko će dugo vaš novac biti vezan te možete li ga dobiti ako vam zatreba? Zajmovi ili obveznice lokalnih vlasti, na primjer, obično se izdaju na određen vremenski rok od jedne do sedam godina te ih ne možete prodati tijekom tog vremena (osim nasljednici nakon smrti vlasnika). Jednogodišnjim obveznicama i dionicama lokalnih vlasti trguje se na burzi dionica u svako doba, iako vjerojatno nećete dobiti onoliko koliko ste za njih platili. Drugo, koja je kamata ponuđena? Gotovo će sigurno biti manja od stope koja je bila u vrijeme kupnje od banaka i štedionica. S druge strane, budući da je stopa unaprijed određena, možda vam bude bolje dugoročno gledano, nego što bi vam bilo s drugom investicijom gdje se stopa prilagodava ekonomskim okolnostima.
 
4. Tvrtke izdaju dvije vrste dionica: Zadužnice osiguravaju zajam na vrijeme od 10 do 40 godina te plaćaju zajamčenu kamatu. Neke vrste mogu ponovno otkupiti tvrtke po njihovoj cijeni prilikom emisije, nakon isteka dogovorenoga vremenskog roka. Vlasnici zadužnica imaju prednost potraživanja efektivne imovine tvrtke koja upadne u poteškoće.
 
Redovne dionice i investicijske zaklade 
 
Vlasnicima redovnih dionica tvrtke nije zajamčena dividenda ako tvrtka loše posluje. Ako dobro posluje, uprava predlaže iznos za isplatu te hoće li se, na primjer, isplatiti u gotovini ili u daljnjim dionicama. Međutim, prijedlog se mora odobriti na glavnoj skupštini dioničara, gdje vlasnici redovitih dionica obično čine većinu — tako oni uvelike utječu na konačnu odluku.
Založne obveznice i kontrolirane obveznice, kao što su investicijske zaklade, šire sredstva malih ulagača na mnoge investicije. Založne obveznice ulažu se u posjede i nekretnine, dok kontrolirane obveznice drže spoj ulaganja u posjede, vrijednosne papire s fiksnom kamatom te redovne dionice.
 
Gdje pronaći savjet
 
Pratite novinske stranice posvećene financijama. Usporedite kamatne stope ondje gdje su one zajamčene i uvjete pod kojima se nude. Pozorno pratite emisije novih dionica kad se tvrtka plasira na burzi dionica. One ne podliježu troškovima biljega, niti porezu na dodanu vrijednost (PDV), niti proviziji. 
 
Također pratite dobit — prihod proizašao iz ulaganja izražen kao udio njegove trenutačne cijene. To nije isto što i kamata; državne vrijednosnice, na primjer, prvobitno ponuđene po 1000 kuna sa 6 posto kamate uvijek nose istu kamatnu stopu. Ako opće kamatne stope porastu za, recimo, 8 posto, prodajna će cijena pasti, tako da dobit drži korak. Kako bi se ostvarila dobit od 8 posto, cijena bi pala na 750 kuna.
 
Odnos cijene i zarade po dionici tvrtke računa se iz njezine zarade, nakon poreza i drugih rashoda, podijeljene brojem redovnih dionica. Taj se broj tada dijeli kotiranom cijenom dionice kako bi se dobio odnos, izražen kao X/l. Velika tvrtka s dobrim kretanjem zarada može imati odnos cijene i zarade po dionici od 16/1 ili više. Zapamtite, međutim, da su dobit, odnosi cijene i zarade po dionici i druge statistike povijesne informacije — one pokazuju što se dogodilo u prošlosti, a ne što se može  dogoditi.
 
Investicijske zaklade, obveznice i vrijednosni papiri lokalnih vlasti te neki drugi oblici dionica i obveznica mogu se kupiti izravno putem novinskih oglasa. U suprotnome, stvaratelj tržišta ili mešetar dionica ih može kupiti za vas. Mnogi od njih naplaćuju proviziju otprilike 1,5 posto uz minimalnu naknadu koja može biti i veća od 1,5 posto — ako je iznos koji ulažete manji. Velike banke i neki investicijski konzultanti upravljat će vašim ulaganjima ako je iznos veći.
 
 

Pratite nas na društvenim mrežama

Ne budite sramežljivi, pridružite se Kako.hr zajednici, svaki dan naučite nešto novo i podijelite svoja znanja s drugima.