AdminBaterijska stanica proizvodi elektricitet tako što mijenja kemijsku energiju u električnu.
Pri tome se jedan dio kemijske energije pretvara u toplinu, a jedan dio u električnu struju.
Postoje dvije vrste baterijskih članaka.
Jedna, koja se naziva “primarni članci”, kad je istrošena može se obnoviti samo dodavanjem odgovarajućih kemijskih supstanci. Obično je suhi članak, kao onaj u baterijskoj žarulji, primarni članak.
Druga vrsta članaka naziva se “sekundarna” i može se iznova napuniti ako kroz nju propustimo električnu struju. Akumulatori što se upotrebljavaju za pogon automobilskih motora su takvi sekundarni članci.
Baterija predstavlja skupinu od dva ili više primarnih ili sekundarnih članaka. Često se jedna stanica naziva baterijom, ali to nije ispravno. U primamim se člancima upotrebljavaju razne kemijske tvari, ali je načelo uvijek isto. U svakom se primarnom članku nalaze elektrode i jedan elektrolit. Elektrode, ili elementi članka, kako se one nazivaju, su dvije različite kovine ili jedna od kovina, a druga od ugljena. Elektrolit je tekućina.
Jedan od elemenata, nazvan “katoda”, obično je od cinka. Drugi, koji se zove “anoda”, obično je od ugljena. Uslijed kemijske reakcije, katoda se lagano rastvara u elektrolitu. U tom se procesu oslobađaju elektroni. Ukoliko postoji krug kroz koji se ti elektroni mogu kretati, oni će stvoriti električnu struju. Kad se spomenuti elementi povežu žicom ili kakvim drugim električnim vodičem, struja će poteći kroz njega.
Akumulator zapravo ne čuva elektricitet. On dobiva snagu iz kemijskih promjena, baš kao i ostale vrste stanica. U akumulatoru je jedna serija ploča načinjena od olova, a druga od olovnog oksida. Obje garniture ploča su potopljene u sumpornu kiselinu i obje se postupno mijenjaju u sulfat olova. U akumulatoru se električna struja proizvodi opisanim kemijskim procesom.
