<p>
<strong>Prije tiskarskog stroja</strong><br />
U Europi su knjige bile pisane rukom. Uzimajući u obzir količinu posla i znanja koje se za to zahtijevalo, knjige su uglavnom posjedovali bogati ili velike organizacije poput crkve.</p>
<p>
<strong>Ograničavanje informacija</strong><br />
Najviše protivnika tiskarskog stroja došlo je od strane organizacija koje su bile na vlasti. Nestašica knjiga i učenja značilo je da organizacije kontroliraju protok informacija i smatrale bi se ugroženima prilikom širenja znanja.</p>
<p>
<strong>Nagli efekti</strong><br />
Jednom kad je tiskarski stroj krenuo u uobičajenu upotrebu, vidjelo se da je rijetkost knjiga naglo pala. Ne da su knjige postale sve češća pojava i masovna industrija nego je čak prodaja knjiga poticala fakultete i pisce, te se povećala potražnja za papirom.</p>
<p>
<strong>Širenje grebena</strong><br />
Nakon naglog širenja informacija, industrije i tehnologije, došlo je i do širenja ideja. Do renesanse nikad ne bi došlo bez mogućnosti tiskanja ideja, te njihova širenja putem papira i knjiga.</p>
<p>
<strong>Danas</strong><br />
Na mnoštvo modernih tradicija i tehnologija utjecao je tiskarski stroj; novine, udžbenici, knjižare i e-mail.</p>

Kako je tiskarski stroj promijenio svijet
U 15. stoljeću Gutenberg je izmislio prvi tiskarski stroj. Taj jednostavan izum pokrenuo je revoluciju u Europi, a zatim i u svijetu. Mogućnost distribucije otisnute riječi, stvar koju danas uzimamo zdravo za gotovo, imala je velike i dugotrajne posljedice za svijet.