Kako odabrati pravi objektiv za fotoaparate Namjena objektiva

Kako odabrati pravi objektiv za fotoaparate | Namjena objektiva

Koji objektiv koristiti u kojoj situaciji? Pogledajte listu objektiva i njihovu namjenu od 14 do 500 mm.

Ako ste kupili ili namjeravate kupiti digitalni SLR aparat, pitanje koje po svoj prilici prvo postavljate odnosi se na objektiv. Koji uzeti? Je li kit objektiv koji proizvođač pakira s aparatom dobar, ili treba uzeti neki drugi? Što vam sve treba? Za početak, da vidimo kakav objektiv će vam trebati za koju namjenu. Žarišne duljine su izražene za 35mm format filma. Na digitalnom tijelu, morat ćete pomnožiti fizičku, realnu žarišnu duljinu s crop faktorom senzora tog tijela, da biste dobili ekvivalentnu žarišnu duljinu na 35mm filmu.

Ekstremni širokokutni: 12-24 mm

Interijeri i ekstremni efekti s “razvlačenjem” prostora. Nisu posebno korisni za pejsaže, naprosto zato što paktički nigdje nećete naći prizor koji je kao cjelina prikladan za snimanje. Najčešće nešto negdje smeta, pa bolje ispadne vađenje detalja. Jedino mjesto na kojem sam poželio slikati pejsaž ekstremnim širokokutnim objektivom je južna strana otoka Hvara, na kojoj nema ljudskih artefakata, a horizont s litice se pruža po više od 180 stupnjeva, i pokriva dio Hvara i paklenske otoke. Eventualno, neki prizor s vrha planine ili u pustinji mogao bi biti dovoljno “čist” za hvatanje ovakvim staklom.

Širokokutni: 28-35mm

Pejsaži. Ove žarišne duljine su granica širine unutar koje se isplati slikati pejsaž. Za interijere je ovo donja granica upotrebljivosti, isto kao i za razvlačenje prostora, jer je efekt previše “normalan”. Ponekad odlično posluži za dinamične portrete.

Normalni: 40-50mm

Ove žarišne duljine stvaraju dojam običnosti, normalnosti i svakodnevnosti, zato što pokrivaju otprilike isto područje kao i ljudske oči, ako zanemarimo periferni vid. Za početnika, ovo su žarišne duljine kojima je najteže ovladati, jer im nedostaje ekstremnost širokog kuta, i intimnost teleobjektiva. S druge strane, snimke koje uspijete uhvatiti ovim objektivom imaju to svojstvo da neposredno i trenutno uvlače gledatelja, budući da najviše podsjećaju na stvarnost, stvarna sjećanja, emocije i misli. Slike snimljene normalnim objektivom znaju biti nevjerojatno upečatljive upravo zbog svoje “običnosti”. Zbog toga se početnicima savjetuje da vježbaju upravo s ovim žarišnim duljinama; tako neće svoj nedostatak ideja, vještine i talenta moći prikrivati ekstremnim optičkim efektima širokih i tele objektiva. Normalna žarišna pokazuje vaše ideje,
a ne svojstvo optike.

Kratki teleobjektiv: 70-135mm

Ovo su jako lijepe portretne žarišne duljine, dakako za portrete od struka prema gore. Obično ih se koristi izbliza i na otvorenoj blendi. Također, ove žarišne su odlične za vađenje djelića pejsaža; 70-100mm su moje omiljene pejsažne žarišne duljine, a 135mm mi je omiljeni portretni objektiv.

 

Dugi teleobjektiv: 200-400mm

Dvoranski sportovi, vađenje djelića pejsaža, divlje životinje, zoo vrt. Također i ekstremno intimni portreti, snimke detalja lica. Zbog krivulje dubinske oštrine, kad pritvorite blendu na njima dobit ćete oštro lice i zamućenu pozadinu; s kratkim teleobjektivima je teže izgubiti pozadinu sa pritvorenom blendom.

Ekstremni teleobjektiv: >400mm

Sport na otvorenom, ptice, divlje životinje.

Makro objektivi (50mm, 100mm)

Kukci, detalji cvijeća, nakit, iznimno sitne stvari, portreti. Da, dobro ste pročitali: makro objektivi su odlični za portrete, ako želite izvući puno detalja s lica. Obično su iznimno oštri, i dobar su izbor ako vam je bitna apsolutna detaljnost slike. Dobar 100mm makro je prva stvar koju biste trebali razmotriti, uz standardni objektiv, budući da će vam poslužiti i kao kratki teleobjektiv za portrete.

Soft focus objektivi

Portreti, i to uglavnom ženski i dječji portreti. To su razmjerno egzotična stakla koja omogućuju korekciju stupnja sferne aberacije objektiva, i na takav način zadržavaju oštru jezgru uz zamućenje rubova predmeta. Sličan efekt moguće je reproducirati u photoshopu.

Fisheye

Dobri su za ilustriranje fisheye efekta, uglavnom. Osim ekstremnih geometrijskih razvlačenja prostora, nisu posebno korisni.

Tilt-shift objektivi

Arhitektura, interijeri i sl. Takvi objektivi su teška egzotika i služe za ispravljanje geometrijskih izobličenja nastalih pri fotografiranju zgrada, drveća i sl. na širokom kutu. Poseban problem početnicima predstavljaju zoom objektivi, dakle oni koji ne pokrivaju samo jednu žarišnu duljinu, nego određeni žarišni raspon. Početnici ih jako vole, jer misle da će im takvi objektivi dati više “kreativne slobode” i “mogućnosti eksperimentiranja”. Zapravo, mišljenje je većine stručnih fotografa da početnici ne bi smjeli ni primirisati zoom objektivu, jer s njim nikad neće naučiti fotografirati. Naprosto, zoom objektiv vas neće naučiti kako neka žarišna duljina crta svjetlom, i uglavnom ćete zoom koristiti umjesto približavanja i udaljavanja od onoga što slikate, umjesto za postizanje točno određenog optičkog efekta.

Nekad je važio i drugi prigovor, da su zoom objektivi svjetlosno slabi i neoštri, ali današnji zoomovi su uglavnom odlično napravljeni i uglavnom na razini nekadašnjih prime objektiva, tako da taj prigovor više ne važi. Ako baš morate koristiti zoom objektiv, recimo ako ste ga dobili uz aparat, pokušajte vježbati fotografiju koristeći ga samo na jednoj žarišnoj duljini, barem tjedan-dva. Nakon toga, prijeđite na drugu žarišnu. Recimo, za početak ga koristite samo na 50mm. Ako treba, zaglavite zoom prsten izolir-trakom. Kad tako budete snimali tjednima ili mjesecima, naučit ćete kako se ponaša normalni objektiv, naučit ćete komponirati sliku tom žarišnom duljinom. Nakon toga, prijeđite na 35mm, naučite komponirati slike tom žarišnom. Kad to naučite, prijeđite na teleobjektiv, 70 ili 100mm. Svaka žarišna duljina je zanat za sebe, i postoje fotografi koji čitav život rade samo s jednom jedinom. Cartier-Bresson je golemu većinu svojih fotki snimio 50mm objektivom.

Kad ste naučili analizirati scenu iz pozicije više žarišnih duljina, imat ćete iskustvo koje će vam reći “aha, za ovo mi treba 28mm širac, zatvoren na f/8”, ili “ovo je posao za srednji telac na f/2.8”. Kad zoom objektiv naučite koristiti kao zbirku prime objektiva, i fotke komponirate s punom sviješću o tome kako se ponaša žarišna duljina koju ste odabrali, pri blendi na koju ste ga zatvorili, fotke će vam početi ličiti na nešto. Ne mogu vam ni objasniti koliko sam frustriran gledanjem snapshota koje ljudi snimaju tako što klincu ili kućnom ljubimcu priđu na deset centimetara, a onda shvate da su preblizu, pa se zoomom “udalje”, odnosno prebace na najširi kut. Nakon svega toga, zabljesnu nesretnu žrtvu frontalnim flashom, pa dobijemo fotku geometrijski izobličenog, nefokusiranog čudovišta crvenih očiju, s dodatnim flash-efektom smrznute zapanjenosti. Takve tipične anti-fotografije pokazuju što ljudi rade kad im date aparat u ruke, a ne pročitaju nijedan tekst s fotografskom teorijom, koji bi im objasnio kako se ponašaju objektivi, kako treba osvijetliti scenu, što nije pametno raditi i kako treba posložiti kompoziciju za dobivanje željenog efekta.

Iako se takvi snapshot-užasi povezuju s idiot-kamerama “bez manualnih postavki”, činjenica je da takvi aparatići znaju biti posve dobri, i da s njima čovjek može sasvim fino komponirati fotografiju, ako zna posložiti scenu za žarišnu duljinu objektiva takvog aparata (najčešće 35mm, kod filmskih idiota).Obično se veli da širokokutnim objektivom nije dobro slikati portret, ali to zapravo nije istina. Širokokutni objektiv zna biti odličan za dinamične portrete, ako znate kako crta svjetlo, kako krivi prostor, i tome slično. Te stvari se daju naučiti samo ako si namjerno ograničite izbor; u slučaju objektiva, manje je više. Jedna žarišna duljina, paradoksalno, naučit će vas o fotografiji daleko više od objektiva koji pokriva veliki raspon.

 

Pratite nas na društvenim mrežama

Ne budite sramežljivi, pridružite se Kako.hr zajednici, svaki dan naučite nešto novo i podijelite svoja znanja s drugima.