kako-baterija-daje-elektricnu-energiju-kemijskim-procesom-kako-hr-odgovori

Kako radi baterija i kako kemikalije u njoj proizvode struju

Godine 1870. Luigi Galvani, profesor anatomije iz Italije, opazio je nešto neobično prilikom jednog eksperimenta. Kad je dva komada različitih kovina spojio s nogama mrtve žabe, te su se žablje noge grčile i trzale. Galvani pomisli da je otkrio izvor elektriciteta. Međutim, Alessandro Volta, profesor fizike, bio je ubijeđen da uzrok tome grčenju i trzanju žabljih nogu valja tražiti u električnoj struji što je proizvode te kovine.

On se bacio na posao da proizvede električnu struju kemijskim putem. Poslije mnogo pokusa, on je, 1900. godine, pronašao nešto što je nazvao Voltnim stupom.

Nagomilao je mnogo malih pločica od željeza i bakra, dvije po dvije jednu iznad druge, a između svakog para pločica stavio je uloške od čoje umočene u slanu vodu. To je proizvelo struju i predstavljalo je prvu bateriju. Načelo baterijske stanice počiva na tome da ona kemijsku energiju pretvara u električnu. Jedan dio kemijske energije pretvara se u toplinu, a jedan dio u električnu struju. Skupina od jedne ili više takvih stanica stvara bateriju.

Kako te kemikalije proizvode električnu struju?

Električna struja je proticanje elektrona po određenoj putanji ili kroz strujni krug. Znači, baterija mora omogućiti proticaj tih elektrona. Kod svake primame baterijske stanice postoje dva osnovna dijela: elektrode i elektrolit. Elektrode se sastoje od dvije različite kovine ili od jedne kovine i ugljika. Elektrolit je tekućina.

Kad se elektrode nađu u tekućini, kemijski proces izaziva polagano razlaganje jedne elektrode. Pri tome se oslobađaju elektroni. Kada ti elektroni imaju putanju ili krug kroz koji se mogu kretati, oni stvaraju električnu struju. Da bi struja mogla teći, elektrode ili “elementi” moraju biti povezani žicom ili drugim električnim vodičem.