Ana JanušićŠto je neovlašteni pristup?
Neovlašteni pristup ne mora nužno biti od napadača s lošom namjerom. Netko tko već ima pristup sustavu mogao bi slučajno naići na nezaštićene datoteke koje nisu bile namijenjene njima. U svakom slučaju, netko tko ima pristup neovlaštenim računalnim sustavima ili podacima obično krši pravila o sigurnosti i privatnosti tvrtke ili poduzeća.
Ljudi mogu dobiti neovlašteni pristup iz čitavog niza razloga. Neki su jednostavni, poput korisnika koji slučajno pogodi lozinku za osjetljive datoteke ili podatke. Drugi, međutim, mogu biti sofisticirani napadi za koje su potrebni tjedni planiranja i čak mogu uključivati korporativnu špijunažu. Cyberkriminalci bi čak mogli ići toliko daleko sa svojom prijevarom da steknu dovoljno povjerenja da budu ovlaštena osoba.
Rizici od neovlaštenog pristupa
Što riskirate kada netko dobije neovlašteni pristup vašim sustavima? Napadači najčešće probijaju u raznolike sustave sa sljedećim namjerama:
- Poremećaj elektroničkih sustava. Neki hakeri samo žele smetati ili se zabavljati. Pristup neovlaštenim podacima za njih je dobar način da prestraše poduzeće ili tvrtku i potencijalno potaknu gašenje svih sustava.
- Nanošenje štete žrtvi. Neovlašteni podaci obično su osjetljivi i mogu biti štetni općenito ili štetni za žrtvu ako ih vidi netko tko nebi trebao. Kad bi netko bez dopuštenja dobio pristup, mogao bi uzrokovati velike probleme žrtvi, uključujući poticanje žrtve da napravi nepromišljeni postupak koji bi rezultirao povredom podataka.
- Krađa podataka. Krađa podataka vjerojatno je najčešći razlog zbog kojeg netko želi pristupiti neovlaštenim podacima. Nakon što su podaci ukradeni, mogu se koristiti za zadržavanje otkupnine od osobe ili tvrtke. Izložene i ukradene vjerodajnice često su prva žrtva povrede podataka.
- Uzrokovati fizičku štetu. Ovisno o sustavima kojima se pristupa bez dopuštenja, haker može prouzročiti fizičku štetu uređajima spojenim na mrežu.
Koja je dugoročna šteta ukoliko netko ima neovlašteni pristup?
Štete koje napadač može uzrokovati neovlaštenim pristupom mogu biti dugoročne i raznolike. Evo razloga zašto je od iznimne važnosti spriječiti neovlašteni pristup.
- Narušavanje ugleda tvrtke. Ovisno o tome koliko je javno lice žrtvine tvrtke ili poslovanja, moglo bi uzrokovati gubitak povjerenja među korisnicima ili kupcima. Izgubite dovoljno povjerenja i korisnici će prijeći na drugu platformu.
- Državne kazne. U većini dijelova svijeta mnoge se organizacije i tvrtke moraju pridržavati određenog skupa mrežnih sigurnosnih mjera i propisa. Ako su vaši sustavi dovoljno slabi da je netko stekao neovlašteni pristup i prouzročio štetu potencijalno tisućama ljudi, to bi moglo rezultirati time da se vlada ili sigurnosne agencije oštro obruše na vašu tvrtku s velikom kaznom.
- Troškovi ispadanja. Ne samo da riskirate državne kazne nakon što netko dobije neovlašteni pristup, već ćete također morati platiti popravke i vrijeme prekida poslovanja. Da biste dodatno zakomplicirali problem, možda ćete čak morati platiti raznim žrtvama koje je pogodila loša kibernetička sigurnost. Reparacije bi mogle stajati i više desetaka milijuna eura.
Primjeri neovlaštenog pristupa
Neovlašteni pristup, većinu vremena, uključuje samo elektroničke sustave. Kriminalci, međutim, ponekad mogu koristiti fizički pristup kako bi došli tamo gdje ne bi trebali biti.
Krađa pristupne kartice. Čin krađe nečije pristupne kartice tehnički se računa kao neovlašteni pristup. Zločinac bi tada mogao ukrasti uredska prijenosna računala ili fizički oštetiti bilo koji računalni okvir. Morat će se poduzeti mjere fizičke sigurnosti kako bi se to spriječilo.
Iskorištavanje sigurnosnih propusta. Hakeri su obično vješti i strpljivi. Pedantnim istraživanjem digitalne mreže tvrtke haker bi mogao otkriti gdje su točno slabe točke i iskoristiti ih. Ovaj je posao još lakši ako žrtva nema na raspolaganju alate za kibernetičku sigurnost.
Socijalni inženjering. Društveni inženjering je čin navođenja nekoga da učini nešto štetno za sebe ili svoje uređaje. Sve što je potrebno je istražena i dobro izrađena e-pošta ili duplicirana web stranica kako biste nekoga prevarili da oda svoje korisničko ime i lozinku. Moderni kibernetički kriminal obiluje društvenim inženjeringom, a najbolji način da spriječite da postanete njegova žrtva je znanje.
Savjeti za otkrivanje i sprječavanje neovlaštenog pristupa
Srećom, nije teško spriječiti neovlašteno osoblje da pristupi nečemu čemu ne bi smjelo. Sve što je potrebno je dobro poznavanje praksi kibernetičke sigurnosti i primjena nekoliko alata kibernetičke sigurnosti.
Savjet 1. Uvedite snažnu i složenu politiku lozinki
Dobro je poznata činjenica da ne samo da nikada ne biste trebali koristiti riječ “lozinka” kao lozinku, već da je to ujedno i najčešće korištena lozinka. Hakeru bi trebalo manje od sekunde da otkrije neke od najčešćih lozinki. Nikada nemojte koristiti datume rođenja, niti išta što bi identificiralo vas ili vašu obitelj. Uvijek uključite niz različitih slova, brojeva i simbola.
Investirajte u upravitelj lozinki. On će automatski stvoriti jake lozinke i pohraniti ih u šifrirani trezor, kojem mogu pristupiti samo ovlašteni korisnici. Također će automatski ispuniti lozinku bez potrebe da je korisnik upisuje.
Savjet 2. Redoviti podsjetnici i provjere sigurnosnih praksi
Najbolji način za uvježbavanje novih praksi je rutina. Ako vodite tvrtku s nekoliko zaposlenika, potrebno ih je podsjetiti da kibernetička sigurnost počinje s fizičkom. Obavezno držite svoje uređaje i računala zaključanima kad god ih ne koristite. Nikada nemojte zapisivati lozinke na bilješku. Nemojte držati osjetljivu dokumentaciju na otvorenom.
Jednostavan redoviti podsjetnik svim korisnicima na ove sigurnosne prakse značajno će ojačati vašu kibernetičku sigurnost. Zaposlenik koji je u tijeku s točnim znanjem može biti najbolji oblik obrane.
Savjet 3. Pametna pohrana podataka
Jedna od najučinkovitijih metoda sprječavanja neovlaštenog pristupa je smanjenje broja uređaja koji imaju pristup osjetljivim podacima. Na primjer, ako uklonite mogućnost mobilnim uređajima poput telefona ili tableta da dobiju pristup određenim dijelovima mreže, uklanjate rizik od samog neovlaštenog pristupa. Zaštita podataka može biti jednostavna poput smanjenja privilegija pristupa uređaju.
Ako uređaj ima pristup, to bi mogao biti još jedan potencijalni vektor napada za hakera.
Savjet 4. Obratite pozornost na aktivnost korisnika
Nažalost, mnoge povrede podataka i štete uzrokovane neovlaštenim pristupom dolaze od internih korisnika. Motivacija može varirati od nesretnog nesporazuma do potpune korporativne špijunaže s namjerom da se prouzroči što je više moguće štete.
Praćenje aktivnosti korisnika olakšava otkrivanje izdajničkih znakova da netko želi izazvati probleme.
Savjet 5. Osigurajte sve krajnje točke
Krajnja točka je bilo koje mjesto gdje korisnik može dobiti pristup računalnoj mreži ili sustavu. Instalacija antivirusnog softvera na svakoj krajnjoj točki je obavezna, kao i virtualna privatna mreža. Antivirus će ukloniti i otkriti zlonamjerni softver, a VPN će spriječiti znatiželjnike da špijuniraju aktivnosti korisnika.
Nakon što kibernetički kriminalac shvati koliko je sigurnosnih mjera uvedeno, prijeći će na lakši plijen. U konačnici, sprječavanje neovlaštenog pristupa nije jednokratna situacija. Robusna obrana uključuje beskonačan proces održavanja kibernetičke sigurnosti koji se može znatno olakšati primjenom nekoliko sigurnosnih alata i usluga.
Volimo vam donositi nove sadržaje i vjerujemo da će vam pomoći da budete sigurniji na internetu. Podijelite ovaj članak sa svojim prijateljima. hide.me VPN pruža naprednu online sigurnost i vašu online privatnost čuva šifriranjem podataka, bez obzira jeste li kod kuće, na poslu ili negdje u javnosti.
hide.me VPN štiti vaše podatake od 2012.! Vratite svoju slobodu i online sigurnost uz našu aplikaciju:
