Zablude u gradnji: Je li zid od opeke samo "ispuna" ili nosi kuću?

U suvremenoj gradnji često se čuje zabluda da je opeka (cigla) tek ispuna jer “kuća stoji na stupovima”. Međutim, to je u praksi rijetko slučaj. Za većinu stambenih objekata, opeka preuzima ključnu ulogu u prijenosu tereta i stabilnosti, posebno protiv razornih sila potresa.

1. Serklaži, stupovi i zabluda o gredama

Ključno je razjasniti terminologiju armiranobetonskih (AB) vertikalnih elemenata:

Element	Stručni naziv	Oblik presjeka	Uloga u većini kuća
Vertikalni element u zidu	Serklaž	Pravokutni	Računa se da opeka preuzima teret i sudjeluje u nosivosti; armatura je optimizirana za potrese.
Samostojeći vertikalni element	Stup	Kružni ili Pravokutni	Konstrukcija je isključivo na AB elementima; opeka je samo ispuna.
Horizontalni element (u narodu “greda”)	Horizontalni serklaž	Visina cca 30 cm	Opeka nosi raspon serklaža. U suprotnom bi prava greda na rasponu od 10 metara morala biti visoka oko 1 metar.

U većini objekata (gdje se koriste serklaži), izračuni nosivosti računaju da i opeka preuzima teret. Opeka ispod zida preuzima značajan dio gravitacijske sile čime rasterećuje horizontalne serklaže.

2. Prijenos tereta i kritični grešci pri zidanju

Opeka, u svom sastavu neznatno promijenjena od doba Mezopotamije, dizajnirana je za preuzimanje vertikalnog tlačnog opterećenja.

Ispravno postavljanje

U pravilnom postavljanju, presjek moderne opeke ima više (npr. 10) vertikalnih stijenki koje su izravno podložene i nose teret.

Posljedice nepravilnog zidanja

Ako se cigla postavlja naopako (položeno), vertikalno opterećenje prenosi se preko znatno manjeg broja stijenki (npr. samo 2).
Nosivost ovakve opeke smanjena je dramatično (laički i do 80%), što ugrožava statiku cijele konstrukcije jer se u proračunu računalo na punu nosivost opeke.

3. Zakonska uloga opeke: Potres i zvučna izolacija

Vertikalni serklaži primarno se koriste zbog zaštite od potresa, odnosno radi preuzimanja horizontalnih sila na objekt.

Zaštita od potresa: Serklaži štite kuću građenu od opeke od tri glavne vrste razornih potresnih sila: ljuljanja (“tamo-vamo”), trganja (“cik-cak”) i izbacivanja (“valovi”). Oni sprečavaju da se zidovi sruše kao kula od karata.
Nosivi zidovi: U Hrvatskoj se nosivi zidovi od opeke rade od 25 cm prema zakonskim propisima.

Cigla kao ispuna

Opeka je samo ispuna kada je Armiranobetonska (AB) konstrukcija kompletno preuzela stabilnost objekta (zidovi mogu biti i 12 cm). To je često slučaj kod velikih stambenih objekata i nebodera.

Zvučna izolacija: U AB konstrukcijama, opeka debljine 20 cm ili 25 cm se koristi između stambenih jedinica ne zbog nosivosti, već isključivo radi spriječavanja prijenosa zvuka. Opeka od 20 cm služi kao prepreka za zračni zvuk jačine oko -65 dB (ljudski govor).
Upozorenje na udarni zvuk: Udarni zvuk se drugačije prenosi – putuje kroz beton “kao val”. Zbog toga se udarci (poput štemanja ili hodanja) u zgradama osjećaju kroz cijelu konstrukciju.

Zaključak: Iako je u teoriji zid često “samo ispuna”, u praksi pri gradnji obiteljskih kuća i manjih objekata, opeka je sastavni dio nosive konstrukcije. Zidanje naopako okrenutom opekom drastično smanjuje nosivost i ugrožava stabilnost objekta u slučaju seizmičkih aktivnosti.