Što je europski parlament, kako i što radi

1.Europski parlament (EP)

Biraju građani Europske unije kako bi zastupao njihove interese.
Njegovi počeci datiraju iz 1950-ih i osnivačkih ugovora, a od 1979. njegove članove izravno biraju građani koje zastupaju, pa je tako Europski parlament, zapravo, glas naroda. Neke ključne činjenice su: Europski parlament je zakonodavna ruka Europske Unije,mjesečna plenarna zasjedanja u Strasbourgu, sastanci odbora kao i dodatna
zasjedanja u Bruxellesu.

Izbori se održavaju svakih pet godina, a svaki građanin EU-a koji je prijavljen kao glasač ima pravo glasovati. Parlament na taj način izražava demokratsku volju građana Unije (više od 455 milijuna ljudi), te zastupa njihove interese u raspravama s drugim institucijama EU-a. Sadašnji Parlament, izabran 2009., ima 732 člana iz svih 25 država EU-a. Gotovo jedna trećina njih (222) su žene.

Zastupnici Europskoga parlamenta (MEP) ne sjede u nacionalnim blokovima, nego u sedam europskih političkih skupina. Oni predstavljaju sva stajališta o europskim integracijama, od snažno proeuropskih do otvoreno euroskeptičnih.

2. Broj mjesta prema državi (prema abecednom redoslijedu naziva država na njihovim službenim jezicima) u Europskom Parlamentu (podatak iz 2005. godine)

Belgija 24, Češka Republika 24, Danska 14, Njemačka 99, Estonija 6, Grčka 24, španjolska 54, Francuska 78, Irska 13, Italija 78, Cipar 6, Latvija 9, Litva 13, Luksemburg 6 ,Mađarska 24, Malta 5, Nizozemska 27, Austrija 18, Poljska 54, Portugal 24, Slovenija 7, Slovačka 14, Finska 14, švedska 19 i na kraju Ujedinjeno Kraljevstvo 78 mjesta, što je ukupno 732 mjesta u parlamentu.

3. Gdje je sjedište Parlamenta?

Europski parlament djeluje na tri mjesta:
u Bruxellesu (Belgija), Luxembourgu i Strasbourgu (Francuska). Luksemburg je sjedište administrativnih ureda (“Glavno tajništvo”). Sastanci cjelokupnoga Parlamenta, poznati kao “plenarna zasjedanja”, odvijaju se u Strasbourgu, a ponekad u Bruxellesu. Sastanci odbora također se održavaju u Bruxellesu.

4.što Parlament radi?

Parlament ima tri glavne uloge.

1. Usvajanje europskih zakona — zajedno s Vijećem u brojnim područjima politika. Činjenica da je EP izravno biran od strane građana dodatno je jamstvo demokratskoga legitimiteta europskoga zakonodavstva čije odluke utječu na svakoga.
2. Parlament provodi demokratski nadzor nad drugim institucijama EU-a, osobito nad Komisijom. On ima ovlasti odobriti ili odbiti imenovanje povjerenika Komisije, te ima pravo izglasati nepovjerenje Komisiji kao cjelini.
3. Utjecaj na proračunska sredstva -Parlament s Vijećem dijeli ovlast nad proračunom EU-a, te prema tome može utjecati na način na koji EU troši proračunska sredstva. Na kraju postupka, on usvaja ili odbija proračun u cijelosti.

Ove tri uloge ću detaljno opisati niže.

1. Usvajanje europskoga zakonodavstva

Najuobičajeniji postupak za usvajanje (donošenje) zakonodavstva EU-a je “suodlučivanje”. Taj postupak stavlja Europski parlament i Vijeće na istu razinu te se primjenjuje na zakonodavstvo u nizu područja.
U nekim područjima (primjerice poljoprivreda, gospodarska politika, vize i imigracija), Vijeće samo donosi zakone, ali se mora konzultirati s Parlamentom. Pristanak Parlamenta potreban je za donošenje nekih važnih odluka, kao što je pristupanje novih država Uniji. Parlament također daje poticaj za novo zakonodavstvo s obzirom na godišnji radni program Komisije, razmatrajući koji bi novi zakoni bili prikladni, i potičući Komisiju da daje prijedloge.

2. Demokratski nadzor

Parlament provodi demokratski nadzor nad drugim europskim institucijama. On to čini na nekoliko različitih načina. Kada se izabere nova Komisija, njezine članove imenuju vlade država članica EU-a,no oni ne mogu biti izabrani bez odobrenja Parlamenta. Parlament intervjuira svakog od njih pojedinačno, uključujući budućega predsjednika Komisije, a potom glasuje o tome hoće li odobriti Komisiju kao cjelinu.

Tijekom trajanja mandata, Komisija je politički odgovorna Parlamentu koji može predložiti “izglasavanje nepovjerenja”, pozivajući Komisiju na kolektivnu ostavku. Općenito govoreći, Parlament provodi kontrolu redovito kontrolirajući izvješća koja mu šalje Komisija (godišnje opće izvješće, izvješća o provedbi proračuna, itd.). štoviše, članovi Europskoga parlamenta redovito postavljaju Komisiji pitanja na koja povjerenici zakonski moraju odgovoriti. Parlament također nadzire rad Vijeća:zastupnici Europskoga parlamenta redovito postavljaju pitanja Vijeću, a predsjednik Vijeća sudjeluje na plenarnim zasjedanjima Europskoga parlamenta i važnim raspravama.

Parlament može provoditi daljnju demokratsku kontrolu uzimajući u obzir peticije
građana i osnivajući odbore za postavljanje upita. Na kraju, Parlament daje podatke za svaki sastanak na vrhu EU-a (sastanke Europskoga vijeća). Na otvaranju svakoga sastanka na vrhu, predsjednik Parlamenta pozvan je da izrazi stajališta i pitanja Parlamenta o aktualnim pitanjima i točkama na dnevnome redu Europskoga vijeća.

3. Utjecaj na proračunska sredstva

O godišnjem proračunu EU-a zajednički odlučuju Parlament i Vijeće. Parlament o njemu raspravlja tijekom dva uzastopna čitanja, a proračun ne stupa na snagu dok ga ne potpiše predsjednik Parlamenta.

Parlamentarni odbor za proračunski nadzor(COCOBU) nazdire kako se proračun troši, a svake godine Parlament odlučuje o tome hoće li odobriti upravljanje Komisije proračunom za prethodnu financijsku godinu. Taj proces odobrenja stručno se naziva “davanje razrješnice”.

5. Kako je organiziran rad Parlamenta?

Rad Parlamenta podijeljen je u dvije glavne faze:

• Pripremanje plenarnoga zasjedanja. To čine zastupnici EP-a u raznim parlamentarnim odborima koji su specijalizirani za određena područja aktivnosti EU-a. O pitanjima za raspravu također raspravljaju političke skupine.

• Plenarno zasjedanje. Plenarne sjednice obično se održavaju u Strasbourgu
(jedan tjedan u mjesecu), a ponekad i u Bruxellesu (samo dva dana). Na tim sjednicama Parlament ispituje predloženo zakonodavstvo i glasuje za izmjene i dopune prije nego li donese odluku o tekstu kao cjelini.
Druge točke na dnevnome redu mogu uključiti “priopćenja” ili pitanja Vijeća ili Komisije o onome što se zbiva u Europskoj uniji ili širom svijeta.

Pratite nas na društvenim mrežama

Ne budite sramežljivi, pridružite se Kako.hr zajednici, svaki dan naučite nešto novo i podijelite svoja znanja s drugima.