Međutim, s milijunima transakcija i ulaskom na tržišta poput Hrvatske 2024. godine, Vinted se suočava s kritičkim preispitivanjem. Je li ova aplikacija zaista etički izbor i simbol održivosti, ili je, ironično, postala mehanizam koji olakšava prekomjernu proizvodnju i gomilanje stvari?
I. Od studentskog projekta do globalnog diva: Kratka povijest i financijski uspon
Vinted je nastao u Litvi 2008. godine, kada je studentica Milda Mitkutė s prijateljem pokrenula web stranicu s ciljem prodaje vlastitog viška odjeće. Ideja je bila jednostavna: stvoriti prostor za razmjenu i preprodaju. No, platforma je godinama plesala na rubu propasti, tek pokrivajući troškove poslužitelja, jer je bila besplatna za korisnike.
Pravi preokret dogodio se tek nakon 2016. godine i uvođenja naknade za kupca. Taj je poslovni model, gdje platforma zarađuje na svakoj transakciji, katapultirao Vinted do financijskog uspjeha. Tvrtka je po prvi put ostvarila godišnju dobit tek 2023. godine, nakon 15 godina postojanja, te je do 2024. godine procijenjena na 5 milijardi eura.
Ekspanzija i Hrvatska
Vinted danas posluje na preko 20 tržišta. Dolazak u Hrvatsku (uz Grčku i Irsku) 2024. godine bio je ključan korak. Platforma je odmah spojila hrvatsko tržište s mnogo većim poljskim tržištem kako bi osigurala dovoljnu ponudu od prvog dana. To je bio mudar poslovni potez, ali je i odmah izložio hrvatske korisnike globalnim problemima platforme.
II. Tamna strana platforme: Kritika korisnika s Reddita
Istraživanje iskustava korisnika Vinteda, posebno na platformama za raspravu, otkriva da se iza fasade održivosti krije niz problema koji narušavaju povjerenje i stvaraju frustracije.
Problemi hrvatskog tržišta: Previsoke cijene i preprodaja Fast Fashion brendova
Na hrvatskim forumima i podgrupama, korisnici ističu nekoliko ključnih nedostataka:
-
Inflacija cijena: Mnogi korisnici primjećuju da su se domaći prodavači “razbahatili s cijenama”. Umjesto da prodaju rabljenu robu za simboličan iznos kako bi oslobodili ormar (što je bila prvotna ideja), prodavači precjenjuju artikle. Često se događa da se rabljeni komadi iz popularnih lanaca (poput Zare) prodaju skuplje nego što koštaju u novoj kolekciji na sniženju.
-
Problem preprodaje: Hrvatsko tržište, kao i globalno, postalo je preplavljeno preprodavačima. Oni kupuju jeftine, masovno proizvedene predmete (često s brendovima brze mode poput Sheina) i prodaju ih po znatno višoj cijeni. Time Vinted postaje komercijalni kanal, a gubi prvotnu humanističku i ekološku notu.
-
Replike i neefikasno prijavljivanje: Korisnici prijavljuju da je platforma preplavljena replikama (krivotvorinama), a sustav prijavljivanja Vintedu nema gotovo nikakvog učinka, što dovodi do frustracije i gubitka povjerenja.
Globalne frustracije: Logistika, sigurnost i služba za korisnike
Globalna zajednica dijeli slične probleme, no ističu se i oni vezani uz sustav.
-
Služba za korisnike (Customer Support): Na brojnim globalnim forumima, Vinted je žestoko kritiziran zbog automatiziranih i neefikasnih odgovora službe za korisnike. Korisnici se žale na situacije gdje Vinted “profitira” zadržavajući novac u spornim slučajevima (npr., kada se pošiljka izgubi ili vrati neispravno), a komunikacija je gotovo nemoguća.
-
Sigurnost i zlouporaba fotografija: Dokumentarci i rasprave su otkrili mračnu stranu platforme, uključujući nedopušteno korištenje fotografija korisnica u gnjusnim kontekstima, što stvara ozbiljne sigurnosne i etičke probleme, daleko izvan domene preprodaje odjeće.
-
Dostava i logistika: Iako je sustav dostave (posebno BoxNow) često pohvaljen u Hrvatskoj, međunarodne transakcije i problemi s gubicima paketa ili nepreciznim dimenzioniranjem za paketomate ostaju česti izvori frustracije.
III. Ekološki paradoks: Vinted u sjeni brze mode
Vinted se marketinški snažno oslanja na ideju održivosti i kružne ekonomije. No, ključno je kritički postaviti pitanje: Rješava li Vinted problem ili ga prikriva?
Ekološka katastrofa tekstilne industrije
Prije nego što analiziramo Vinted, moramo shvatiti razmjere problema:
-
Zagađivač broj dva: Tekstilna industrija je, nakon naftne, drugi najveći zagađivač.
-
Potrošnja resursa: Za proizvodnju jedne pamučne majice potrebno je 2700 litara pitke vode.
-
Otpad: Europljani godišnje bace oko 11 kilograma tekstila, a manje od 1% te odjeće reciklira se u novu odjeću. Ostatak završava na odlagalištima otpada ili se spaljuje, ispuštajući ogromne količine stakleničkih plinova.
Vinted kao gorivo za gomilanje
Vinted i slične platforme trebale bi rješavati ovaj problem produžujući vijek trajanja odjeće. Međutim, kritičari tvrde da je stvarni utjecaj dvostruk:
-
Omogućavanje kontinuirane kupnje: Saznanje da se neželjeni predmeti mogu lako preprodati smanjuje osjećaj krivnje kod potrošača. Ljudi su skloniji kupiti novi, jeftini predmet brze mode znajući da ga, ako im se ne svidi ili ga nose samo jednom, mogu “oprati” preko Vinteda.
-
Kulturni pomak: Vinted pretvara preprodaju u društveno prihvaćen hobi ili čak izvor prihoda, potičući time bržu rotaciju stvari, ali ne nužno i smanjenje kupnje novih.
Zaključak ekološkog paradoksa: Iako je prodaja rabljenih stvari bolja od bacanja, Vinted rijetko utječe na temeljni problem prekomjerne proizvodnje; on samo nudi privremeni filter za višak koji nastaje zbog nezasitne kulture kupnje.
IV. Usporedba tržišta: Hrvatska vs. Zapadna Europa
Hrvatska se pridružila Vinted sustavu kasnije, što donosi specifičnosti u usporedbi s razvijenijim tržištima poput Francuske ili Nizozemske.
| Kriterij | Hrvatska/Poljska (početno spojeno tržište) | Starija/Zapadna tržišta (Nizozemska, Francuska) |
| Količina ponude | Srednja ponuda (znatno proširena spajanjem s Poljskom) | Izuzetno visoka ponuda, velika gustoća korisnika |
| Cijene i preprodaja | Veća tendencija precjenjivanja rabljenih predmeta (fenomen “Zarine haljine za 20 eura”) | Cijene su često realističnije za rješavanje viška, veća količina rijetkih ili dizajnerskih komada |
| Logistika | Fokus na BoxNow i Poštu unutar HR, problemi s prekograničnom dostavom | Razvijena Vinted Go mreža paketomata, veća efikasnost |
| Fokus kupnje | Velik fokus na popularne fast fashion marke i hype komade | Veći fokus na autentične vintage komade i luksuzni second hand |
Kritička procjena Vinteda
Vinted je nesumnjivo koristan alat koji je digitalizirao preprodaju, stvorio zajednicu i omogućio tisućama ljudi da zarade ili uštede novac. Učinio je second hand kupnju društveno prihvatljivom i “kul.”
Međutim, kritički pristup nameće zaključak da Vinted nije fundamentalno revolucionarno ekološko rješenje. On je:
-
Simptom, a ne lijek: Platforma za preprodaju nosi se s golemom količinom tekstilnog otpada koji generira brza moda, ali je ne zaustavlja.
-
Ovisnost o korisniku: Njegova ekološka vrijednost izravno ovisi o namjeri korisnika. Ako Vinted služi kao kanal za preprodaju Sheina kupljenog prošli tjedan, onda samo ubrzava konzumeristički ciklus. Ako služi za kupnju rijetkih, kvalitetnih i starih komada, onda je heroj održivosti.
Vrijednost Vinteda je stoga u osobnoj odgovornosti svakog korisnika. Ključno je koristiti ga kao sredstvo za usporavanje potrošnje i svjesno odlučivanje protiv kupnje novog, a ne kao izgovor za beskrajno gomilanje u ormar.

