Ana JanušićSigurnosne mjere u modernom društvu često su osmišljene prema prosječnom muškom tijelu, zanemarujući specifične potrebe žena. U knjizi Nevidljive žene: Pristranost podataka u svijetu dizajniranom za muškarce, Caroline Criado Perez razotkriva kako sigurnosni standardi, od automobilskih testova sudara do zaštitne opreme, ne uzimaju u obzir žensku anatomiju, što dovodi do ozbiljnih posljedica.
Automobilska sigurnost: Test lutke koje ne predstavljaju žene
Automobilska industrija koristi testne lutke bazirane na muškoj građi, što znači da sigurnosni sustavi automobila nisu optimizirani za ženska tijela. Žene imaju 47% veću vjerojatnost da će zadobiti teže ozljede u prometnim nesrećama i 17% veću vjerojatnost smrtnog ishoda u usporedbi s muškarcima. Razlog tome je što su sigurnosni pojasevi i zračni jastuci dizajnirani prema prosječnom muškom tijelu, dok ženska tjelesna struktura, uključujući manju mišićnu masu i drukčiju raspodjelu težine, nije uzeta u obzir.
Neprikladna zaštitna oprema: Opasnost na radnim mjestima
Zaštitna oprema poput pancirnih prsluka, zaštitnih rukavica i radnih uniformi najčešće je dizajnirana prema muškim proporcijama, što ženama može otežati kretanje, smanjiti učinkovitost i povećati rizik od ozljeda. Policajke, vojnikinje i građevinske radnice često se susreću s problemom neprikladne opreme koja ih ne štiti adekvatno, primjerice pancirni prsluci koji ne odgovaraju ženskoj građi, smanjujući njihovu zaštitu u opasnim situacijama.
Sigurnost u javnom prijevozu: Zanemarivanje nasilja nad ženama
Javni prijevoz često nije dizajniran s obzirom na sigurnosne potrebe žena. Istraživanja pokazuju da žene češće doživljavaju uznemiravanje u prijevoznim sredstvima, no sigurnosne mjere, poput bolje osvijetljenih stanica ili sigurnosnih kamera, rijetko se implementiraju s naglaskom na rješavanje ovog problema. Također, raspored autobusa i vlakova često ne uzima u obzir potrebe žena koje putuju kasno navečer ili s djecom.
Kako riješiti problem?
Uvođenje rodno inkluzivnih sigurnosnih standarda ključno je za smanjenje nejednakosti. To znači uključivanje ženskih test lutki u automobilske crash testove, razvoj zaštitne opreme prilagođene ženskoj građi i implementaciju sigurnosnih mjera u javnom prijevozu koje odgovaraju potrebama žena. Donošenje politika temeljenih na rodno diferenciranim podacima omogućit će pravedniji i sigurniji svijet za sve.
Zaključak
Zanemarivanje ženskog tijela i potreba u sigurnosnom dizajnu nije samo pitanje nepravde, to je pitanje života i smrti. Dok se ne prilagode sigurnosni standardi koji uzimaju u obzir razlike među spolovima, žene će i dalje ostati izložene većem riziku od ozljeda i nesigurnosti u svakodnevnom životu.
