Srčani udari kod žena: Pogrešno prepoznati i nedovoljno liječeni
Jedan od najozbiljnijih primjera rodne pristranosti u medicini odnosi se na srčane udare. Povijesno gledano, medicinska istraživanja su se temeljila na muškim pacijentima, dok su simptomi koji se javljaju kod žena često ignorirani. Dok muškarci obično doživljavaju klasične simptome poput boli u prsima, žene češće pate od mučnine, boli u leđima, umora i vrtoglavice, simptoma koji se često tumače kao stres ili probavni problemi. Rezultat toga je da se ženama postavlja pogrešna dijagnoza, što može dovesti do fatalnih posljedica.
Farmakologija: Lijekovi dizajnirani za muška tijela
Istraživanja lijekova također su povijesno provedena uglavnom na muškarcima, a ženska tijela i njihova hormonalna fluktuacija smatrane su “kompliciranim varijablama”. To znači da su lijekovi dozirani prema muškoj fiziologiji, što može dovesti do ozbiljnih nuspojava kod žena. Primjerice, lijekovi poput Zolpidema (lijek za spavanje) djeluju duže u ženskom organizmu, povećavajući rizik od pospanosti i nesreća tijekom vožnje, no tek je nedavno doza prilagođena ženskom metabolizmu.
Autoimune bolesti: Zanemareni problemi žena
Žene čine gotovo 80% oboljelih od autoimunih bolesti, no zbog nedostatka rodno specifičnih istraživanja, uzroci i liječenje ovih bolesti i dalje su nedovoljno istraženi. Bolesti poput lupusa ili multipla skleroze često su pogrešno dijagnosticirane ili se tretiraju simptomatski, bez razumijevanja specifičnih uzroka kod ženskih pacijenata.
Eksperimentiranje na muškarcima, a liječenje žena
Iako su muškarci dominantni u kliničkim ispitivanjima, žene su često glavne korisnice određenih terapija i lijekova. To se posebno odnosi na bolesti poput osteoporoze, koja se primarno javlja kod žena, ali se istraživanja često provode na muškim modelima. Time se riskira neefikasno liječenje i neodgovarajuće terapije za žene.
Kako riješiti problem?
Rješenje ove sustavne pristranosti leži u uključivanju rodno specifičnih istraživanja u medicinu. Kliničke studije moraju uzeti u obzir biološke i hormonalne razlike između muškaraca i žena kako bi liječenje bilo jednako učinkovito za oba spola. Također, edukacija liječnika o rodnim razlikama u simptomima i metabolizmu lijekova ključna je za smanjenje zdravstvene nejednakosti.
Zaključak
Zanemarivanje žena u medicinskim istraživanjima nije samo akademski problem – to je pitanje života i smrti. Dok se ne osigura rodno uravnotežen pristup znanstvenim istraživanjima i medicinskoj praksi, žene će i dalje ostati nevidljive u sustavu koji bi trebao jednako štititi sve svoje pacijente.