Do nesvjestice često dolazi ako boravite u vrućoj, zagušljivoj prostoriji, no postoje drugi mogući uzroci, kao što su naglo doživljen strah, bol, stres ili pad razine šećera u krvi zbog propuštenih obroka ili pretjeranog držanja dijete. Ponekad nesvjestica može nastupiti nakon dužeg mirnog stajanja ili naglog uspravljanja nakon sagnutosti.
Znakovi upozorenja su bljedilo ili blijedozelena boja u licu, često zijevanje, hladna i vlažna koža te lice, vrat i ruke orošeni znojem. Bolesnik bi trebao sjesti ili prileći kraj otvorenoga prozora ili, vani, u sjenu. Raskopčajte mu uski ovratnik ili pojas i nagnite ga naprijed tako da mu glava bude između koljena sve dok osjećaj slabosti ne prođe.
Primijetite li da će se osoba onesvijestiti, pokušajte spriječiti njezin pad i provjerite diše li. Ako normalno diše, polegnite je u bočni položaj, raskopčajte usku odjeću pa joj podignite noge iznad razine glave, tako što ćete ih pridržati ili ih podbočiti nečim što vam se nađe pri ruci.
U zatvorenome prostoru, otvorite prozore, a vani zaštitite onesviještenu osobu od sunca. Pošto osoba dođe k sebi — obično nakon nekoliko minuta — zadržite je u ležećem položaju još neko vrijeme. Ako onesviještena osoba ne diše, provjerite joj prohodnost dišnih putova i, bude li potrebno, pružite joj umjetno disanje.
Također biste trebali potražiti savjet liječnika ako napadaj nesvjestice traje dulje od nekoliko minuta ili ako sumnjate da je njezin uzrok ozljeda ili bolest.