kako_je_nastao_satrovacki_jezik

Kako je nastao šatrovački govor | Nastanak i korištenje šatrovačkog jezika

Šatrovački govor (slang, argo) predstavlja varijantu ili dopunu običnog govornog jezika. Kako je on zapravo nastao?

Što je šatrovački govor?

Šatrovačkim jezikom, odnosno govorom, služi se određena društvena skupina, najčešće mladi u urbanim sredinama. Riječ je o nestandardnoj vrsti jezika koja je, unatoč svojoj popularnosti, često na meti kritika zbog pojedinih uvredljivih leksema. No, uvredljivo i vulgarno je “često u govoru i jeziku” i danas nikako nije tabu tema. Šatrovački govor odavno je predmet znanstvenog proučavanja, a uvredljiva i vulgarna leksika koja čini veliki dio njegova fonda intenzivno se znanstveno proučava od 90-ih godina prošlog stoljeća.

Često možemo čuti kako netko u svakodnevnom govoru koristi riječ “šatro” kako bi označio nešto što je “tobože”, “kao”. Ova riječ dolazi iz šatrovačkog jezika.

U njemu se izrazi mogu sastojati od dvije ili više riječi (npr. “džabalebaroš”), a mogu nastati i skraćivanjem pojedinih riječi (npr. šiz, Kališ), ili od spojenih početnih slova nekoliko riječi (vip — veza i poznanstva). Izrazi “šatre” često su nastali onomatopejom (fljiska, šljaga), a ponekad se pozajmljuju i iz drugih jezika (ćao, okej, ziher). Isto tako, “šatrovački” izrazi mogu nastati i analogijom (šamarati džepove, nalijepiti se).

Ova vrsta jezika naziva se i frajerski jezik. Riječ “freier” dolazi iz njemačkog jezika i u početku je označavala neženju, kandidata za ženidbu, prosca, a zatim, kada je počela da se koristi u hrvatskom jeziku, dobila je nova značenja: lakomislen, besposlen mladić, naivac, besposličar, huligan.. Ubrzo se rodio i glagol “frajerisati se” koji je označavao slobodan “frajerski” život.

Zašto se koristi šatrovački govor?

Šatrovački govor služi za zabavu, grafički izraz, izazivanje drugačijeg dojma, konkretno isticanje, ublažavanje ozbiljnosti, olakšavanje socijalne interakcije, pokazivanje pripadnosti, postizanje tajnovitosti. Ovim jezikom čovjek se oslobađa stega društvenih konvencija u ponašanju i govoru. Stoga se naziva i “kritički naoružan jezik”. Mladi ljudi koriste ovaj govor iz potrebe za isticanjem, intelektualnom nadmoći i originalnošću.

Kako nastaju različiti oblici šatrovačkog govora

Svi ti oblici šatrovačkog govora nastaju iz mnogih razloga i u raznim uvjetima. Najčešće tako govore ljudi koji žive u istoj skupini. To može biti ista grana trgovine, isto zanimanje, zajednički hobi ili dob starosti, a također i pripadnost istom društvenom staležu. Studenti, na primjer, imaju svoje “šibere” i svoj “faks”, dok konobari viču samo “Dvije ljute!” ili “Tri bez!” kad naručuju rakiju ili gorku kavu.

Različito značenje riječi

Međutim, ista riječ ne mora u istoj skupini značiti isto što i u drugoj. “Krljanje” u sportu znači grubu igru, a u novije doba, kod narkomana, davanje injekcije.

U nekim društvenim uvjetima argo se stvara brže i lakše nego u drugim. Ako zavlada neki nemir, ako se ljudi odjednom nađu združeni s istim ciljem (kao, na primjer, u ratu), naglo nastaje veliki broj novih riječi (blic, voki-toki i mnogi drugi nazivi stvoreni su u prošlom svjetskom ratu).

Ponekad neka duhovita osoba može izmisliti nov naziv, koji drugi ljudi ubrzo počinju upotrebljavati. Riječi ili izrazi koji su nekad smatrani za šatrovačke s vremenom često bivaju prihvaćeni i unijeti u rječnike, dok se drugi izrazi upotrebljavaju desetljećima, ali ipak ostaju sleng.